Usmrćivat će i bređe krmače, a još uvijek nema dezbarijera na graničnim prijelazima

Rekategorizacija objekata spašava svinje od eutanazije, a bit će omogućena svima onima koji udovoljavaju za kategoriju 3 te svim dodatnim biosigurnosnim uvjetima - sve kako bi se spriječila daljnja zaraza od virusa afričke svinjske kuga koja hara Slavonijom. 

Ovako izgovoreno zvuči vrlo birokratski pa smo potražili odgovore što to točno znači za svinjogojce, kakvo je stanje na terenu, koje mjere mogu poduzeti da dođu do željene kategorije 3. 

Svinjogojci bili neozbiljni?

"Znaju oni svi to već godinama, mi ih educiramo. Čim se pojavila afrička svinjska kuga, dosta njih je diglo biosigurnosne mjere", u žurbi nam govori jer, pacijenti čekaju, direktor Veterinarske stanice Vukovar Tomislav Šota. Dodaje da će na temelju izlaska na popis gospodarstava na kojima se uzgajaju svinje znati koliko ih ima i u kojoj su kategoriji. Tko se uspio popeti na željenu trojku, a tko ne. 

"Ako su kategorija 3, neće biti eutanazije osim ako se ne dođe do bolesti. Ona se može pojaviti i u kategoriji 3 ili 4 kojoj pripadaju autohtone pasmine koje su drže u oborima, poput crne slavonske svinje. No, ako se i tamo pojavi, tu nema nego eutanazija", jasan je Šota koji naglašava da oni koji ostanu na 1 ili 2, njemu će država ili odvesti svinje u klaonicu, na preradu ili će biti eutanazirane. 

"Svinjogojci su imali 12 godina vremena da povećaju biosigurnosne mjere, ali su bili neozbiljni. A sada kada su čuli da je kuga u Bosni i kada se pojavila u našoj županiji i širi se dalje, sada su se oni koji i dalje žele biti proizvođači uplašili, sada dižu sigurnosne mjere ili su već podigli", govori no i dalje ne saznajemo koje su to jer žuri pacijentima. 

Eutanazirat će bređe krmače 

Konkretniji je bio svinjogojac, ujedno i predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore, Antun Golubović iz Đurića, sela na samom jugu Vukovarsko-srijemske županije koju je, treba reći, pored svih nevolja u srijedu pogodilo i strašno nevrijeme. 

Golubović potvrđuje da su se pravila o kategorizaciji znala još od 2009., 2010. godine, a problem koji se ne može riješiti nikakvim dodatnim mjerama su već osjemenjene krmače. 

"Ima onih koji su vodili neraste po selu i kao takvi su potencijalni širitelji bolesti pa su dobili slabiju kategoriju. Također, uzgajivači koji imaju krmače, a nemaju svog uzgojno valjanog, testiranog nerasta s matičnim brojem, nego su ih osjemenjivali prirodnim pripustom, njima se isto omanula treća kategorija", konkretan je Golubović. 

Što to znači za tako osjemenjenu krmaču koja je sada je suprasna, bređa? "Ta krmača će morati biti usmrćena. Meni je žao što se to događa i kao svinjogojcu i kao predsjedniku odbora. A još mi je gore što se događa na mom terenu", komentira s knedlom u grlu i naglašava kako nisu krivi samo svinjogojci nego je zakazao cijeli lanac proizvodnje, dakle i veterinarska struka, inspektorat, ali i Ministarstvo poljoprivrede jer su svi olako shvatili problem čak i onda kada je postajao sve bliži. 

"Svi smo pomalo krivi. Kriva je i pandemija Covid-19. Dok je trajala zabrana kretanja, tada ni veterinari ni inspektori nisu mogli obavljati svoj posao", podsjeća i dodaje kao s veterinarima iz svog kraja ima jako dobru suradnju te da njih dvojica uz dva tehničara  pokrivaju devet sela i površinu raspona više od 30 kilometara. "On mora otići u Strošince pa iz Strošinaca u Rajevo Selo pa se vratiti u Drenovce pa onda doći u Račinovce na neku intervenciju pa onda još poslije svega kastrirati dva psa i jednu mačku jer, danas veterinari žive od pasa i mačaka, a ne od stoke. U tom će smjeru veterinarstvo ići jer stoke više neće biti", ogorčeno priča. 

Divlje svinje i nedostatak dezbarijera 

No, još veći propust koji se radi i dalje je taj što se, kaže on, lovcima brani odstrel divljih svinja i prihrana u lovištima. Boji se da će se one povući iz šuma na njive, a s njive u selo čemu svjedočimo ove godine, da čak dolaze u gradove. "Divlje svinje su važnije i dohodovnije nego domaće na gospodarstvima. Njih se štiti zabranom izlova i kontrolom. Umjesto da izlovljavamo divlje, a kontroliramo domaće, mi radimo sve naopako." 

Tu je i problem nedostatka dezinfekcijskih barijera. Podsjeća na vrijeme kada je vladala klasična svinjska kuga. Tada su na svim graničnim prijelazima postavljene dezbarijere, radila se dezinfekcija i vozila i putnika. Danas ove mjere nema, a vrijeme je godišnjih odmora, ljudi dolaze iz Njemačke, Austrije i drugih europskih zemalja. "Nema ih ni na Bajakovu (granični prijelaz sa Srbijom, op.a.), preko kojeg dolazi cijeli istok, preko našeg teritorija i tako se i vraća. Ako struka kaže da se virus može prenijeti na automobilskoj gumi, molio bih da me razuvjere da netko ne može pokupiti virus u centralnoj Srbiji i prenijeti ga nama", poručuje. 

Osim toga, i Hrvatske šume su aktivne u šumama na istoku zemlje. "Rade sječu, dolaze kamioni koji iz šuma izlaze i ulaze, bez ikakve procedure dezinfekcije. To predstavlja opasnost za cijelu Hrvatsku", opisuje apsurdnu situaciju koja se događa u našoj državi. 

Smatra kako će afrička svinjska kuga uništiti 80 posto proizvodnje na malim gospodarstvima, kojih je u ovoj županiji 1 612, a od kojih je 15 do 20 posto u sustavu PDV-a. 

Kolegama savjetuje da iako nema puno prostora za manevar, da budu oprezni. "Moraju paziti da smanje kretanje, da ne posuđuju jedni od drugih strojeve ako baš ne moraju, ne zalaze puno u dvorišta tamo gdje se našao virus, ali i tamo gdje nije. Popis svinja je krenuo, tko bude uspio djelovati u pet, šest dana dok mu ne zakucaju na vrata, tko nije...", zašutio je Golubović, ali nije ni morao reći što takvima slijedi. 

Poslali smo upit Ministarstvu poljoprivrede o dezbarijerama na graničnim prijelazima kao i Hrvatskim šumama o mjerama dezinfekcije vozila i radnika. Nismo dobili odgovore do zaključenja teksta te ćemo ih objaviti naknadno.