Valjda će nam biti bolje kada uđemo u EU

Nedavna vijest kako će se proračun za poljoprivredu za 2013. godinu ponovno smanjivati, među poljoprivrednicima, koji su već ionako dobrano osiromašeni, izazvala je neodobravanje. Prema najavama stručnjaka, takva će situacija samo dodatno pospješiti propast poljoprivrednih gospodarstva, koja se već ionako na očigled zatvaraju jer ne mogu poslovati s minusom. Ipak, da nije sve tako crno i da u najkriznijim vremenima na nekim stočarskim farmama vlada i optimizam, potvrđuje nam Marin Marinković iz Sasovca, koji je prije gotovo godinu i pol dana otvorio farmu vrijednu čak više od tri milijuna kuna. Naporan mu je rad, kaže, sastavni dio svakodnevnice, no uvijek ostaje nadanje u bolju budućnost.
- Očekujem neke promjene kada uđemo u Europsku uniju, boljitak, nadam se. Farmu sam sagradio prema svim standardima koji se traže od EU, pa mogu reći da je moje obiteljsko gospodarstvo spremno za učlanjenje, i tek ćemo onda vidjeti da li će nam to donijeti opstanak ili propast - kaže Marinković. Prije nekog vremena, nastavlja razgovor, bio je u Nizozemskoj i farme koje je tamo vidio nisu ništa bolje od naših u Hrvatskoj, no tamo značajnim financijskim dijelom i sama država sudjeluje u poljoprivredi, te potiče farmere na proizvodnju i razvitak.

Za litru mlijeka 30 lipa više

Farma za koju Marinković mjesečno još 12 godina mora izdvajati oko 16 tisuća kuna ima 122 mjesta, a trenutno u njoj ima 112 grla stoke, od kojih je 60-ak muznih krava. Sav rad i trud i ne bi bio toliko težak da jedna litra mlijeka nije potlaćena, te da uz pritisak politike i mljekarskih industrija i suša nije uzela svoj danak.
- Hrane ću imati do otprilike ožujka iduće godine, onda ću na žalost biti prisiljen kupovati, jer drugog rješenja nema. Ipak, dobra je vijest da je zadnja isplata mlijeka povećana za 30 lipa po litri, to za nas puno znači - kaže Marin Marinković. Još bi bilo bolje, slažu se mljekari i kada bi se vratilo onih spornih 50 lipa premije od države. Taj bi novac mnoge izvukao iz krize, što bi omogućilo normalniji nastavak stočarske proizvodnje.

No, još je jedno neriješeno pitanje koje muči mljekare, a ono glasi zašto velike kooperacije i veliki uvoznici teladi iz primjerice Rumunjske i drugih stranih zemalja, na tu istu uvezenu telad imaju pravo ostvariti poticaj od 1.850 kuna, dok mljekari za žensku telad pravo na takvu vrstu poticaja nemaju. Čini se da će se to pitanje još dugo potezati ili bar dok ne uđemo u Europu, koja kako bi smatraju mnogi poljoprivrednici napokon mogla uvesti reda među nekim hrvatskim institucijama.

Autor: ik

Foto: RGBStock.com