Pretraga tekstova
Proizvodnja mlijeka ove je godine u Australiji doživjela dramatičan zaokret zbog obilnih kiša i izvrsne sezone ispaše. Očekuje se da će se učinci ovog trenda na tržištu još više osjetiti iduće godine.
Nakon dvije godine ekstremne suše, Australija se vraća na globalno tržište mliječnih proizvoda. Prema procjenama ureda USDA u Canberri predviđeno je povećanje proizvodnje mlijeka za 6% do 2021. godine.
Nakon EU, Novog Zelanda i SAD-a ova je zemlja jedan od najvećih svjetskih izvoznika, i to prvenstveno na, mnogima najpoželjnijem tržištu, Kini i jugoistočnoj Aziji. Rast izvoza iz te zemlje bi mogao utjecati na svjetske cijene mlijeka i negativno se odraziti na izvoz ostalih zemalja, piše agrarheute.
Prema procjenama analitičara, ondje je proizvodnja mlijeka ove godine doživjela dramatičan zaokret zbog obilnih kiša i izvrsne sezone ispaše u istočnoj Australiji. Očekuje se da će se učinci ovog trenda na tržištu još više osjetiti iduće godine.
Tako se za 2021. predviđa 9,4 milijuna tona, što je porast od 6% ili 570.000 tona u odnosu na 2019. godinu koju je obilježila suša. Značajan oporavak u proizvodnji hrane za životinje u proljeće ove godine nadopunit će rezerve do iduće. Uz visoke rezultate žetve žitarica i njihovog pada cijena, zajedno s boljom dostupnošću vode i nižim troškovima navodnjavanja, proizvodnja mlijeka iduće godine bi mogla doseći razine prije suše.
Osim toga, broj muznih krava u toj će se zemlji do iduće godine povećati za oko 10.000 na oko 1,45 milijuna životinja. Očekuje se da će prerađivačka industrija i dalje davati prednost siru u odnosu na druge artikle. To je trajni trend koji se očitovao u posljednjih pet godina.
Mliječne regije Novi Južni Wales, Victoria i Južna Australija, koje čine oko 81% nacionalne proizvodnje mlijeka, zabilježile su značajan preokret u padalinama od siječnja do rujna 2020. Sa 63% nacionalne, Victoria ima daleko najveći utjecaj na ukupnu proizvodnju.
Regije u južnim državama prvenstveno ovise o vlastitoj paši, sijenu i silaži s domaćih farmi. Primjerice, u Victoriji je u posljednjoj predsuši gotovo 50% energije koju su koristila stada mliječnih krava dolazilo s pašnjaka. Još 20% od sijena i silaže, od čega velik dio dolazi s farmi, dok oko 30% dolazi od žitarica.
Proizvođači mlijeka imali su koristi i od znatno nižih troškova hrane. Nakon kiša i obnavljanja pašnjaka, potražnja za sijenom i njegova cijena su pali. Nastavak dobrih uvjeta daje dobre izglede za obnavljanje stočne hrane do 2021. godine.
Predviđa se da će izvoz tekućeg mlijeka doseći oko 265.000 tona 2021. godine, što je 4% više u odnosu na 255.000 tona u 2020. Dakle, trend rasta je kontinuiran, usprkos trgovinskim prekidima uzrokovanim pandemijom koronavirusa ove godine.
Važan čimbenik je taj što su se glavni trgovinski partneri za ovu australsku sirovinu (Kina, Hong Kong, Singapur i Vijetnam) oporavili od učinaka Covid-19 brže od mnogih drugih tržišta. Naime, Malezija i Filipini su druga dva glavna odredišta, koja čine oko 17% ukupnog izvoza, a unatoč velikim poteškoćama s pandemijom, obje su zemlje povećale uvoz i ne pokazuju znakove prekida trgovine.
Tagovi
Australija Mlijeko Izvoz Proizvodnja Suša
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje