Pretraga tekstova
Tradicionalni uzgoj fajferica u Slavoniji je podrazumijevao i žirovanje tijekom kasne jeseni i početkom zime, no žirovanje svinja u našim šumama danas je zabranjeno.
Crna slavonska svinja, poznata i kao fajferica, autohtona je hrvatska pasmina nastala u drugoj polovici 19. stoljeća. Odlikuje se čvrstom konstitucijom, dobrom otpornošću i prilagodljivosti ekstenzivnim uvjetima držanja.
Tradicionalni uzgoj ovih svinja u Slavoniji je podrazumijevao i žirovanje tijekom kasne jeseni i početkom zime, no žirovanje svinja u našim šumama danas je zabranjeno. U okviru borbe za povratak tog običaja u naše šume, Poljoprivredna zadruga Leta iz Vukojevaca pokraj Našica u suradnji s Vladimirom Margetom iz Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku trenutno provodi pokus čiji je cilj dokazati prednosti koje žirovanje ima na ekonomsku isplativost uzgoja, ali i tehnološka i kvalitativna svojstva mišićnog i masnog tkiva.
"Crni pigment štiti svinju od loših nepovoljnih uvjeta, odnosno štetnih sunčevih zraka ljeti, a i zimi privlači sunčeve zrake", kaže Margeta. Meso fajferice je crvenije, čvršće, manje otpušta vodu, mast je konzistentnija.
Vukojevačkim pokusom obuhvaćeno je 30 tovljenika ove pasmine, čija je jedna od najznačajnijih odlika izuzetna kakvoća mišićnog i masnog tkiva, koje je pogodno za preradu tradicionalnih slavonskih suhomesnatih proizvoda. Udio mišićnog tkiva kod fajferice je 45 do čak 50%.
"Naš cilj je da ukažemo šumoposjednicima da fajferica ima pozitivan učinak i na samu šumu. Ona prorahljuje tlo, gnoji ga i uništava štetne ličinke iz tla koje kasnije mogu oštetiti drvo i samim time imati nepovoljan učinak na šumu", ističe Margeta. Za potrebe pokusa otkupljeno je 10 tona žira.
Žir svinjama daju jednom na dan, po otprilike pet kilograma.
Žir kao jeftino, ali kvalitetno krmivo treba forsirati u uzgoju fajferice koja je sama po sebi brend, a žirovanjem njezino brendiranje bilo bi podignuto na znatno višu razinu. Rezultat bi bio konkurentan proizvod, ne samo na našem nego i na globalnom tržištu.
Foto: screenshot/youtube.com
Tagovi
Fajferica Crna slavonska svinja Žirovanje PZ Leta Margeta Pokus Žir Hrana Šume
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Partner
Trg dr. Franje Tuđmana 2,
32100 Vinkovci,
Hrvatska
tel: +385 (0) 32 492 102,
e-mail: opci.poslovi@vktv.tv
web: http://vktv.tv/
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje