Pretraga tekstova
Razminiranjem će se omogućiti dodatna drvna sirovina za industriju, otvoriti prostor za gospodarske aktivnosti poput lovstva i turizma, ali i siguran prolazak/boravak u šumi.
Sporazum o financiranju poslova razminiranja šuma i šumskih zemljišta potpisat će sutra ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić zajedno s v.d. ravnateljem Hrvatskog centra za razminiranje Antom Brkljačićem.
Sporazumom će se u 2017. i prvoj polovici 2018. godine financirati radovi razminiranja šuma i šumskog zemljišta za 340 ha šuma i šumskog zemljišta u vrijednosti od 40 milijuna kuna.
Razminiranjem tih površina omogućit će se dodatna drvna sirovina za industriju, otvoriti prostor za gospodarske aktivnosti poput lovstva i turizma te prije svega pružiti sigurnost stanovništvu da bez straha od minsko - eksplozivnih sredstava mogu koristiti sve blagodati naših šuma.
Ministarstvo poljoprivrede aktivno sudjeluje u procesu razminiranja svih minsko sumnjivih površina te s Hrvatskim centrom za razminiranje sudjeluje u pripremi radova razminiranja te praćenju stanja na terenu koristeći podatke i informacije Hrvatskih šuma d.o.o. i Savjetodavne službe, navode iz Ministarstva poljoprivrede.
"U Hrvatskoj se čak 442 četvorna kilometra smatraju minski sumnjivim površinama, a obuhvaćaju 9 županija te 61 grad i općinu koji su zagađeni minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Od ukupne minsko sumnjive površine šume i šumsko zemljište predstavljaju čak 93%", izjavio je v.d. ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Ante Brkljačić, a državna tajnica Marija Vučković nastavila je "Odnedavno se umjesto dosadašnjih 13%, čak 30% sredstava prikupljenih od naknada za Opće korisne funkcije šuma izdvaja za razminiranje šumskog zemljišta. S druge strane, za razminiranje poljoprivrednog zemljišta iz Programa ruralnog razvoja RH osigurano je 674 milijuna kuna, a do sada je isplaćeno 310 milijuna kuna za razminiranih 4.500 hektara".
Foto: Bigstockphoto/paulgrecaud
Tagovi
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje