Klimatske promjene utječu na nastanak i gašenje požara - evo kako ga spriječiti

"Činjenica da je naš maslinik opet preživio požar rezultat je spleta sretnih okolnosti i stalnog truda", podijelio je nedavno svoje iskustvo Niko Barbarić, IT stručnjak i maslinar. Zajedno sa suprugom posvećen je očuvanju tridesetak maslina na svom “mejašu” površine oko 1.000 kvadratnih metara u zaseoku Barbarići, u Žrnovnici kraj Splita.

Njihova stalna prisutnost i redovito održavanje bili su ključni u izbjegavanju katastrofe koja je u noći na prošli ponedjeljak započela udarom groma u predjelima Nugal i Markovača. Vatra se, nošena jakom burom, brzo proširila prema Srinjama i brdu Perun.

"Važno je naglasiti nevjerojatan posao koji su odradili momci iz DVD-a Žrnovnica", prije svega ističe Barbarić, hvaleći vatrogasce volontere koji su obranili ovaj zaseok. Njihova hrabrost i učinkovitost, kaže, bili su presudni u zaustavljanju širenja požara, a njihov trud zaslužuje svaku pohvalu.

Preventivne mjere za zaštitu maslinika

A kako bi smanjio rizik, redovito kosi metar ili dva izvan granica svog zemljišta, stvarajući tako zaštitni perimetar koji omogućava lakšu obranu. 

"Ovaj put, cijeli teren oko naše parcele bio je prekriven samo travom i niskim raslinjem, pa kada je požar došao do njega, jednostavno nije imalo što gorjeti", objašnjava.

Ističe kako je zajedno sa suprugom u potpunosti raskrčio posjed. "Uklonili smo borove i druge vrste koje smatramo neprikladnima za to područje, jer svi znamo kako bor reagira kada dođe do požara", rekao je.

Ponavljanje problema

Slična situacija dogodila se i 2017. godine. Tada, kao i sada, šteta na stambenim objektima nije zabilježena, ali maslinici i poljoprivreda pretrpjeli su velike gubitke. 

"Protupožarnih putova ima malo, zemljišta su zapuštena, i eto, dogodi se što se dogodi", kaže Barbarić, dodajući da, iako se trenutna strategija pokazala učinkovitom, dugoročno neće biti moguće puno učiniti bez suradnje svih vlasnika zemljišta. 

Uz sve suša i vruća ljeta potrebna je sveobuhvatna strategija koja uključuje državu i čišćenje vatrogasnih puteva. "Kada govorimo o ovoj godini, nije potrebno biti stručnjak da bi se primijetilo kako su ljeta sve vruća i vruća. Svi se možemo složiti da su toplinski udari postali intenzivniji i dugotrajniji nego prije", naglašava.

"Ljudi su frustrirani i tužni zbog gubitka svojih maslina i bilja, kao i truda i novca uloženog tijekom godina", kaže. Unatoč tome, on se nada da će se situacija sanirati i da će biti snage za novi početak.

Zapuštena zemljišta povećavaju rizik

Sve manje ljudi živi na selu i bavi se poljoprivredom, što dovodi do rasta zapuštenih parcela obraslih gustom vegetacijom, komentirali su iz Hrvatske vatrogasne zajednice. 

"Ove godine smo imali kišno proljeće koje je stvorilo bujnu vegetaciju, a dugi toplinski val je isušio to raslinje te je stvorena velika količina suhog goriva. U kombinaciji s vjetrom i na teškom terenu takvi požari predstavljaju veliku opasnost", poručili su iz HVZ. 

Kako navode, krajem srpnja, 30. i 31., došlo je do ozbiljne situacije kada su u samo dva dana izbili veliki požari u više županija. "Klimatske promjene svakako utječu na nastanak i gašenje požara jer toplinski valovi duže traju i ekstremniji su čemu svjedočimo ove požarne sezone", objasnili su.

Uklanjanje goriva kao prevencija

Problem predstavlja goriva tvar – što je manje ima, požar je slabiji. Suha trava će gorjeti čak i kad je pokošena, ali ju je puno lakše ugasiti nego gusto raslinje ili velike naslage trave.

"Uklanjanje gorive tvari uključuje uklanjanje pokošene trave, mrtvog biljnog pokrova, kao što su lišće i iglice, a u blizini objekata i na parcelama potrebno je ukloniti nagomilano smeće", navode.

Također savjetuju da se sve to ukloni i s krovova i žljebova objekata, kao i grane koje se nadvijaju nad njima. 

Košnja i čišćenje ključni

Upućuju na redovito čišćenje parcela košnjom i uklanjanjem niskog, gustog raslinja. Preporučuje se i zamjena zapaljivih biljnih vrsta s manje zapaljivima, poput niskog drveća, bjelogorica ili voćki. 

"Ako je raslinje prorijeđeno, pogotovo ako se radi o šumi, požar se u normalnim uvjetima kada nemamo jaki vjetar sporije širi. Kod visokih stabala potrebno je potkresati niske grane. Ne preporuča se uklanjanje listopadnih stabala", savjetuju vatrogasci. 

Tijekom požarne sezone spaljivanje biljnog otpada je zabranjeno. U proljeće i jesen, moguće je uz dozvolu lokalnih vlasti, pridržavanje sigurnosnih mjera i prijavu vatrogascima.

Mjere za zaštitu posjeda

Vlasnici parcela mogu sami poduzeti mjere za zaštitu svojih posjeda, ali samo ako to ne ugrožava njihovu sigurnost. Ako na njima postoji pristup vodi, preporučuje se redovito zalijevanje biljaka kako bi se smanjila suhoća vegetacije. 

"Moguće je ukloniti raslinje prije dolaska fronte požara ili pokušati zaštiti prostor polijevanjem vodom. Ukoliko imate vremena i mogućnosti, pokušajte napraviti brazdu traktorom ili motokultivatorom, kako bi uzorana zemlja bila brana nadolazećem požaru. U vrijeme požarne sezone zabranjeno je svako spaljivanje", ističu iz Hrvatske vatrogasne zajednice. 

"Nikako nemojte spaljivati pojas trave između vaše parcele i požara. Iako takva radnja teoretski može pomoći, u slučaju promjene smjera vjetra možete izazvati dodatne probleme", zaključili su.