Kreće proljetna kampanja oralne vakcinacije lisica - treba biti na oprezu

Proljetna kampanja oralne vakcinacije lisica na području Republike Hrvatske započinje u subotu, 8. lipnja. Cilj joj je polaganjem mamaca s cjepivom protiv bjesnoće spriječiti mogući unos bolesti iz zemalja nepoznatog zdravstvenog statusa kao i održati status Hrvatske kao zemlje slobodne od ove bolesti, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Ističu kako je ovo od iznimnog značaja za javnost jer je bjesnoća smrtonosna zoonoza, te se ovom mjerom značajno utječe na povećanje kvalitete zdravlja ljudi i životinja u zemlji. "Uz navedeno važno je istaknuti da se radi o programu koji je uspješan primjer povlačenja sredstava iz EU, jer se isti od 2011. godine sufinancira tim sredstvima", ističu.

Na području RH posljednji slučajevi bjesnoće bili su vezani uz tzv. silvatični oblik bolesti pri čemu su oboljelu populaciju najvećim dijelom činile divlje životinje, primarno crvene lisice (Vulpes vulpes) koje se smatraju najvažnijim rezervoarom i vektorom bjesnoće. U domaćih životinja bjesnoća se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom životinjom. Od domaćih životinja najveći broj oboljelih čine mačke i psi zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvorišta, lov, parkovi, dnevna migracija)  te nepoštivanja, od strane vlasnika, zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju ljubimaca (pasa). 

Mjera će se provoditi do 2027. godine

"Posljednji slučaj bjesnoće kod nas zabilježen je 2014., a zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica Europska komisija je Hrvatskoj 2021. dodijelila status zemlje slobodne od bjesnoće", naglasili su.

Mjera se, dodaju, provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja. U Hrvatskoj se oni polažu pomoću zrakoplova, a bit će korišteno cjepivo Rabadrop, proizvođača Bioveta koje sadrži atenuirani virus bjesnoće soj SAD Clone.

Oralna vakcinacija lisica na području cijele zemlje provodit će se, poručuju iz ministarstva, do 2027. godine, a nakon toga ovisno o epidemiološkoj situaciji u zemljama u okruženju provedba programa biti će usmjerena na područja povećanog rizika te tzv. "zaštitne zone" koje će se određivati sukladno procjeni rizika od mogućeg unosa bjesnoće iz susjednih zemalja.

Što učiniti ako se pronađe mamac?

Upozoravaju da mamce koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati! "U slučaju da se zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. igralište, park), može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili rub šume, samo ukoliko se može izbjeći izravan dodir kože", poručuju te dodaju da prilikom rukovanja s njima obvezno je nošenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali njihov miris može se prenijeti na kožu i smetati ljudima.

U slučaju dodirivanja omota, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ukoliko je njegov sadržaj (tekućina cjepiva) došao u dodir sa kožom ili sluznicama, potrebno se odmah obratiti liječniku.

Nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće, stoga se psi i mačke koji dođu u dodir s njima ne smatraju cijepljenima protiv bjesnoće.

"U slučaju ugriza ili ogrebotine od psa, mačke, lisice ili neke druge divlje životinje postoji rizik za infekciju s virusom bjesnoće. U takvim slučajevima nužno je odmah temeljito oprati ranu s puno sapuna i tekuće vode te se što prije javiti liječniku ili najbližoj antirabičnoj jedinici kako bi se pravovremeno poduzele sve potrebne mjere", poručili su te pozvali građane da u dane provođenja ove akcije te 30 dana nakon završetka cijepljenja pse i kućne ljubimce drže pod nadzorom prilikom kretanja javnim površinama i parkovima kako bi se spriječio njihov kontakt sa cjepivom.