Krešimir Greger: Drvo je naša nafta, zlatni rudnik koji traži stručan kadar

Prva generacija prijediplomskog stručnog studija Drvna tehnologija u Vinkovcima, koji radi već četiri godine u sastavu Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije iz Zagreba, stekla je lani diplome prvostupnika. 

O izazovima studiranja, posebno uz rad jer polovina upisanih dolazi iz drvno-prerađivačkih tvrtki u Slavoniji, pa se nastava odvija u poslijepodnevnim satima, razgovarali smo s voditeljom studija, izv. prof.dr. sc. Krešimirom Gregerom.

Prije četiri godine pokrenuli ste studij drvne tehnologije u Vinkovcima, imamo i prvu generaciju završenih inženjera, kako se došlo do ideje o dislociranom studiju?

U kontinuitetu smo, sada ćemo imati upisanu i petu generaciju studenata. Rezultat je to i dugoročne demografske depopulacije s jedne strane, a s druge strašnog broja porasta studijskih programa u Hrvatskoj. U zadnjih deset godina s nekakvih 900 na gotovo 1.800 što znači da se njihov broj gotovo udvostručio.

Odlična suradnja s lokalnom samoupravom

Isto tako, studenata je sve manje jer je prije deset godina 60.000 maturanata izlazilo i apliciralo na manji broj studijskih programa, a sada se taj broj maturanata kreće oko 27.500, što je alarmantno. Nadalje, to znači da su se i ostali fakulteti našli u problemu pri upisima jer više ne uspijevaju upisati postavljene kvote, što je nekada bilo nezamislivo. Uz to, nedostaje ljudi na ruralnim prostorima, posebice stručnih kadrova za održanje proizvodnje na tim prostorima koji su tradicionalno vezani za drvnu industriju.

Dakle, iskorak prema Vinkovcima, odnosno Slavoniji, nakon što je nešto slično bilo već pokrenuto u Virovitičko-podravskoj županiji, je bio posve logičan i praktičan jer smanjujemo na taj način polaznicima i troškove trogodišnjeg studija. Školarina je besplatna zahvaljujući Vukovarsko-srijemskoj županiji i Gradu Vinkovcima, u kojima smo našli odlične partnere!

Kakav je odaziv? Koliko godišnje upisujete studenata i otkud oni dolaze studirati?

Htjeli smo prići budućim studentima u Slavoniji i Baranji i u tome smo uspjeli. Studij je koncipiran u šest semestara, koji traju tri godine. U prosjeku je to 25 studenata godišnje. Prve godine je bilo 34 studenta, u drugoj generaciji smo popunili postavljenu kvotu od 40, a u četvrtoj je to 25. No, držim vrlo bitnim da su svi naši završeni studenti zaposleni i to vrlo brzo po završetku stručnog studija.

Inače, prvih pet semestara je popunjeno s predmetima iz stručnog studija, a šesti se izvodi stručna praksa od nekih 270 sati što je cca mjesec dana. To je mogućnost primjene teorijskih znanja u praksi, ali i mogućnost upoznavanja potencijalih poslodavaca, što je prvi korak u traženju posla. Prolaznost je, moram kazati, negdje oko 40 posto što je iznad prosjeka studenata koji završavaju studij.

Dakle, ulaganje u znanje se isplati jer time stječete potrebno znanje i vještine koje su tražene na tržištu, te imate veću mogućnost izbora poslodavaca. 

Stručni kadar treba adekvatno i platiti

Koji su benefiti pokretanja stručnog studija u Vinkovcima? 

Prvi put je neka lokalna samouprava financirala obrazovanje, investirala u mlade ljude, što nosi direktnu, ali i indirektnu korist ili prednosti. Slavonija je, uz poljoprivredu, baza i za drvnu sirovinu te se za nju veže i proizvodnja namještaja, koji daje i proizvode sa dodanom vrijednosti, koji nije samo sirovina, odnosno trupac. Naime, danas se na prste dvije ruke u Slavoniji mogu nabrojati zdrave drvo-prerađivačke tvrtke, koje rade i proizvode. No, pokazalo se zadnje dvije, tri godine da više nije u prvom planu nedostatak domaće sirovine za njihov boljitak već stručni i obučeni kadrovi koji se ne mogu samo tako uvesti i riješiti problem. 

Svih pet slavonskih županija puno investira u preradu drveta i proizvodnju namještaja što je logično jer je šumarstvo strateški važna grana. Grana koja je doživjela i tehnološki iskorak u posljednih 20 godina u automatizirane i poluautomatizirane pogone, kojima trebaju i stručno obučeni  kadrovi da bi ti strojevi za preradu drveta bili učinkoviti.

Isto tako, poslodavci su postali svjesni da stručno obrazovni kadar treba i adekvatno platiti, jer imate dvostruku štetu ako navedenim visokosofisticiranim strojevima upravlja netko tko tome nije dorastao.          

Drvo je naša 'nafta'

Znamo da je šumarstvo strateška grana, no ističemo uvijek i njegove važne opće korisne funkcije. 

Gotovo pola državnog teritorija RH je pod šumama ili točnije 45 posto od čega je osam posto pod nacionalnim parkovima, što opet znači da 37 posto teritorija ostaje za komercijalnu eksplataciju. Drvo je naša 'nafta', ako baš hoćete tzv. zlatni rudnik koji treba pametno koristiti jer šume imaju i važnu opće korisnu funkciju što se tiče zaštite prirode i bioraznolikosti. 

Spačvanski bazen, koji je nepresušan bazen drvne sirovine, izgubio je nažalost lani sedam godišnjih etata u nezapamćenoj tuči, samo za jedno popodne zbog prirodne nepogode. No, jednostavno, u Vinkovcima se osjetila potreba pa je i priča oko stručnog studija 'legla' na plodno tlo. Već u prvoj generaciji upisanih njih pola je dolazilo iz drvno-prerađivačkih tvrtki u slavonskom bazenu, gdje su već radili na različitim poslovima, a imali su potrebu za dodatnim školovanjem i unaprjeđenjem svojih poslovnih vještima što ih onda stavlja i u bolju pregovaračku poziciju s poslodavcima, bilo postojećim ili neki drugim.

Dakle, imali smo dvije skupine studenata, onih posve mladih s 18 godina koji su tek izašli iz srednje škole i ljudi u najboljim godinama za posao, 35-40 godišnjake koji su završetkom studija postali stručni prvostupnici drvne tehnologije tzv. bivši pogonski inženjeri, te znaju organizirati proizvodnju u pogonu i upravljati specifičnim tehnološkim procesima u preradi drva i proizvodnji namještaja.  

Borba za svakog studenta

Kako dolazite do budućih studenata?

Nije lako, ali treba biti nazočan i koristiti alate kao što su društvene mreže koji se danas traže na polju oglašavanja. Nastojimo biti u svim srednjim školama, sajmovima fakulteta i poslova. Prije dva mjeseca došla su čak 44 fakulteta predstaviti se u Vinkovce, iako se očekivalo njih puno, puno manje. Dakle, ljudi su sjeli i otišli 280 kilometara dalje od Zagreba da bi našli buduće studente za svoje fakultete, a među njima su bili i oni najveći, odnosno najtraženiji.

Držim da je bolje i promijeniti fakultet, pa i više puta, ako treba, da bi se našao poziv i zanimanje koji će mladoga čovjeka ispuniti do kraja radnoga vijeka. Vinkovci su dobro i regionalno postavljeni da možemo privući studente iz regije, prije svega BiH i Srbije, pa imamo i kvotu za strane studente.

U planu su daljnji iskoraci vašeg fakulteta i u druge županije? 

Razgovaralo se i o iskoraku našeg fakulteta u još neke županije s obzirom na jake centre drvne industrije. No, valja adekvatno organizirati nastavu, sukladno sveučilišnim propisima, koja se u konkretnom slučaju studija u Vinkovcima odvija u dvotjednim turnusima profesora iz Zagreba. Držim da se kod nas otvaraju studiji koji trebaju i koji ne trebaju s obzirom na samu opravdanost i potrebu za istima.

Dislociranje mora biti opravdano, ali to mora biti racionalna i održiva odluka koju valja dobro odvagnuti. Kada se radi o pokretanjima raznoraznih studija uključujući i stručne studije, za nešto takvoga prije svega treba imati i stručni kadar, koji može kvalitetno izvoditi nastavu i programe, a ne na brzinu naći neku 'šarenu ekipu', jer ćete u konačnici imati i takav proizvod.

Jedno sveučilište treba pokrivati bazen od oko milijun ljudi, a mi ih već imamo četiri i nema potrebe za daljnjom inflacijom raznih studija. Valja voditi računa o nizu kriterija, a između ostaloga i o udaljenosti između sjedišta sastavnice koja studij pokreće i samog mjesta izvođenja studija. Cilj lokalne smouprave je infrastrukturno obnoviti objekt gdje bi se u budućnosti izvodila nastava za sve tri godine studija u Vinkovcima, a kako bi uvjeti studiranja dobili jednu novu dimenziju.