Pretraga tekstova
Nađeno je i rješenje problematike štete od divljači na vozilima, čulo se u Grohotama gdje je lovačka udruga Šolta proslavila punih stotinu godina djelovanja.
Lovačka udruga Šolta proslavila je u Grohotama sto godina organiziranog lovstva na otoku što je obljetnica kojom se malo koja lovačka asocijacija u Hrvatskoj može podičiti.
Predstavljena je ujedno i monografija "Lovačka udruga Šolta Grohote 1922-2022“ grupe autora u izdanju Kulturno informativnog centra otoka i suizdavača LU Šolta, uređivačkog odbora, brojnih lovaca i svestranog Dinka Sule kroničara njihovog malog mista.
"Odlični smo, ali idemo biti još bolji!", rekao je predsjednik društva Robert Kalebić.
Ivica Budor, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza zahvalio je svim šoltanskim lovcima što su cijelo to vrijeme ponosno i u skladu s tradicijom razvijali i unapređivali lovstvo na otoku. Zahvalio je i ministrici poljoprivrede Mariji Vučković u pomoći u rješavanju problema koje lovstvo ima, te istaknuo kako je od prošle godine Ministarstvo kulture prepoznalo lovstvo kao dio nematerijalne kulturne baštine s naglaskom da lovci u prvom redu vode brigu o životinjama i bioraznolikosti koja je u Lijepoj našoj neizmjerna.
Kako je navela ministrica, u 2022. godini raspisan je natječaj za sufinanciranje premije police osiguranja za štetu od divljači na poljoprivrednim usjevima. Ukupno planirana vrijednost iznosi četiri milijuna kuna s mogućnosti povećanja, a intenzitet sufinanciranja je do 70 % prihvatljive premije osiguranja.
Istaknuto je i da je u suradnji Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog lovačkog saveza iznađeno žurno rješenje problematike štete od divljači na vozilima, na način da je Savezu dodijeljeno 12,3 milijuna kuna za financiranje naknade štete kao prijelazno rješenje do sklapanja nove police.
Od 2018. do 2022. ukupno za područje cijele Hrvatske dodijeljeno je gotovo 109 milijuna kuna za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač, podaci su Ministarstva.
Fotoprilog
Tagovi
Lovačka udruga Grohote Sto godina Nematerijalna baština Štete od divljači
Autor
Više [+]
Novinar mnogih domaćih tiskovina i internetskih portala. Obrađuje razne teme ruralnog dijela života Dalmacije - kako priobalja tako i Zagore.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 dan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje