Na području Uprave šuma Vinkovci posađeno 150.000 sadnica hrasta lužnjaka

"Od 120 godina stare šume hrasta lužnjaka, nakon olujnog nevremena i sanacije ostala je samo golema čistina", rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir na sjednici održanoj u Vinkovcima. 

Govoreći o lani oštećenim šumama u Spačvanskom bazenu, istaknula je da je prema dostupnim podatcima, ukupna šteta na drvnoj zalihi u šumama kojima gospodare Hrvatske šume procijenjena na 3,9 milijuna kubika, od čega na hrastu lužnjaku 1,7 milijuna kubika.

Podsjetila je kako sve češće prirodne nepogode, izazovi klimatskih promjena, ali i zahtjevi koje pred šumare stavljaju novi planovi upravljanja europskim šumama, pozivaju na oprez i budnost i dodala kako ne treba zanemariti 260 godina dugu tradiciju i iskustvo potrajnog upravljanja hrvatskim šumama, po čemu ono može biti uzor drugima.

Intenzivno razdoblje sanacije

Kako stoji u priopćenju Odbora, Ante Sabljić, član Uprave Hrvatskih šuma rekao je kako gospodarenje šumama jest i mora biti potrajno, kako za ove, tako i za buduće generacije. "Pred nama je intenzivno razdoblje rada na daljnjoj sanaciji nevremenom pogođenih šumskih sastojina, ali uz zajedničku suradnju sa svim institucijama od kojih ćemo rado poslušati stručni savjet i preporuku kako bi revitalizacija šuma bila uspješna".

Dabro: Što prije sirovinu spačvanskog bazena staviti na tržište

Predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec, koja je inicirala održavanje ove tematske sjednice, naglasila je kako je za održivo gospodarenje i planiranje gospodarenja šumama u budućnosti posebno važan zakonodavni okvir, koji će biti pomoć struci u obavljanju posla u kojemu se sve više susreću s brojnim izazovima.

Krešimir Žagar, direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma, podsjetio je kako je do kraja 2023. godine sanirano gotovo 20 posto oštećenih sastojina, da je tijekom 2024. planirana sanacija ukupno 1,6 milijuna kubika te da je plan ukupnu sanaciju završiti do kraja 2024. "Paralelno se krenulo sa sadnjom sadnica na površinama koje su potpuno ostale bez šume, te je do danas samo na području Uprave šuma Vinkovci posađeno oko 150.000 sadnica", naglasio je.

Naša najveća vrijednost su šume i vode

U rasadnicima Hrvatskih šuma pripremljeno je dodatnih tri milijuna sadnica hrasta lužnjaka, koje će se koristiti za potrebe sanacije u narednim godinama. Žagar je rekao kako ukupna procjena štete iznosi oko 163 milijuna eura, kojom je obuhvaćena izgubljena i umanjena vrijednost oštećene drvne mase, povećanje troškova pridobivanja drvne mase i sanacije, te trošak podizanja novih sastojina na opustošenim područjima.

"Hrvatske šume itekako su socijalno osjetljive prema hrvatskom drvoprerađivačkom sektoru i držimo kako ga je potrebno očuvati, a posebno u trenutku krize koja je zahvatila hrvatsku drvnu industriju", rekla je Ivana Mezak, direktorica Sektora komercijalnih poslova Hrvatskih šuma d.o.o.

Predsjednik Akademije šumarskih znanosti, Marijan Grubišić upozorio je na narušenu statiku šuma i dodao kako je šteta veća nego što se prikazuje, dok je dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Josip Margaletić dodao kako su najveća vrijednost koju je Republika Hrvatska unijela u EU šume i vode, pa se na taj način prema njima treba i ponašati.

Vukušić prozvao odgovorne za nemar 

Na sjednici, priopćeno je iz SDP-a, njihov je saborski zastupnik i član Odbora za poljoprivredu Mate Vukušić, istaknuo da je ukupna količina štete na području Uprave šuma Podružnice Vinkovci iznosila 2,7 milijuna m3 bruto drvne mase, što bi trebalo biti oko 2,2 milijuna m3 neto drvne mase.

"Postavlja se pitanje zašto je izrađeno samo 990.000 m3, a ne sva količina. Naime, ukupni etat, drvna masa koja se godišnje siječe u Hrvatskim šumama je 6,2 milijuna kubika. Ukupna šteta je 3,9 milijuna kubika, od čega je u Vinkovcima 2,7 milijuna kubika, što je manje od pola redovnog godišnjeg etata koji sijeku HŠ. Ovom analizom dolazimo do podatka da u godini dana nisu napravile pola od onoga što inače rade svake godine", istaknuo je Vukušić prozivajući da je zbog tromosti i neodgovornosti unutar poduzeća došlo do propadanja velikih količina drvnog materijala.

Naglasio je i da su imali dovoljno vremena za pregrupiranje te za sve nedostatne kapacitete raspisati javni poziv i angažirati privatne poduzetnike.

"Ali, njihovim odugovlačenjem i nemarom radovi nisu napravljeni u vrijeme mirovanja vegetacije, a zatim su došla toplija vremena, mušica koja napada drvo i ogromne količine drvnog materijala su propale", rekao je.

Između ostalog, naveo je i da su pilanari na početku tražili i htjeli otkupiti sve količine, no Hrvatske šume na to nisu pristale. "A sad ne žele jer je stalo tržište zbog krize u zapadnoj Europi, posebno u Njemačkoj, ali i zbog toga što je u drvo ušla mušica i što je taj drvni materijal, taj naš vrijedni i u cijelom svijetu cijenjeni hrast lužnjak - isključivo zbog vas postao skoro pa bezvrijedan", prozvao je te pitao: Tko će za navedeno odgovarati, hoće li se tražiti materijalna i kaznena odgovornost i gdje je tu šumarska inspekcija i DORH, budući da se radi o državnoj imovini?