U raznodobnim sastojinama treba težiti postizanju mozaične strukture koju tvore prostorno odvojene skupine stabala različitih razvojnih stadija površine do 1ha.
Raznodobno gospodarenje predstavlja način gospodarenja koji se od 2006. godine počinje provoditi u šumama na kršu, šumama posebne namjene, šumama koje imaju značajnu zaštitnu funkciju i u privatnim šumama. Cilj raznodobnog gospodarenja je uspostavljanje mozaične strukture unutar sastojine koju tvore prostorno odvojene skupine stabala različitih razvojnih stadija površine do 1 ha.
U počecima šumskog gospodarenja, u mnogim bukovim šumama montanskoga vegetacijskog pojasa hrvatskih Dinarida, primjenjivale su se preborne ili selektivne sječe (Matić i dr. 2003, Meštrović i Čavlović 2003, Vajda 1943, Bunjčević 1967, Šušteršić 1930), a zatim i oplodne sječe u dva do pet sijekova (Anić i dr. 2006), ali uvijek pod zastorom krošanja matičnih stabala. Sječe su se obavljale u različitim ophodnjicama, koje su, ovisno o povijesnom razdoblju, bile u rasponu od deset do pedeset godina. Te sječe su obuhvaćale prebiranje odgovarajućih stabala u stablimičnom, skupinastom i grupimičnom prostornom rasporedu, a često su prerastale u oplodne sječe na malim površinama s dugim pomladnim razdobljem.
U teže pristupačnim predjelima sječa je bila slabijeg intenziteta ili je uopće nije bilo, a na južnim stranama i strminama upotrebljavalo se stablimično prebiranje (Milković 1979). Na kvalitetnijim staništima i dubljiim tlima provodile su se preborne sječe u skupinama i grupama ili u obliku oplodnih sječa na malim površinama s dugim pomladnim razdobljem. Primjenom ovakvih vrsta sječa, mnoge su bukove sastojine dinarskoga područja poprimile raznodobni karakter.
O posljedicama primjene prebornih sječa u bukovim sastojinama izvještavaju Matić i dr. (2003). Primjena prebornih sječa u bukovim šumama montanskoga vegetacijskoga pojasa, posebice na hrvatskim Dinaridima odrazila se negativno na kvalitetu sastojina (Meštrović i Čavlović 2003). Isti autori navode kako je dugogodišnja primjena prebornih sječa ostavila traga u gospodarenju bukovim šumama u Lici i na Učki, a nešto manje u Gorskom Kotaru.
Teoretski, u raznodobnim sastojinama etat se planira na način da se na 1/10 površine izvede pomlađivanje po principu oplodnih sječa (ovisno o pojavi pomlatka), dok se na preostalih 9/10 površine planiraju šumskouzgojni postupci njege u obliku prorjeda, prosječno s oko 10% intenziteta.
Cilj ovakvog načina gospodarenja je formiranje raznodobne strukture, gdje bi jedan dio površine odsjeka trebao biti u stadiju pomlatka, drugi u stadiju mladika, treći kao srednjedobna ili starija sastojina, pa sve do površina na kojima su stare sastojine u kojima su započele oplodne sječe i iniciranje pomladnih jezgra s ciljem prirodne obnove.
U raznodobnim sastojinama treba težiti postizanju mozaične strukture koju tvore prostorno odvojene skupine stabala različitih razvojnih stadija površine do 1ha, gdje su stabla unutar pojedinih skupina podjednakih promjera i visina. Raznodobno gospodarenje ima karakteristike regularnog gospodarenja, ali na manjim površinama. Svi šumskouzgojni postupci koji se provode uvjetovani su razvojnim stadijem određene skupine stabala. Raznodobno gospodarenje je kompliciranije i zahtjevnije od regularnog gospodarenja jer su radovi koncentrirani na više dijelova u odsjeku, zbog čega sami radovi poskupljuju. U usporedbi s klasičnim regularnim gospodarenjem na velikim površinama i s prebornim sječama koje primijenjene u bukovim sastojinama raznodobne strukture narušavaju kvalitetu bukovih sastojina, gospodarenje na malim površinama je prirodi bliskiji način gospodarenja.
Osobitosti raznodobnog gospodarenja:
Strukturno raznolike sastojine koje su rezultat raznodobnog gospodarenja bolje će zadovoljiti općekorisne funkcije, a posebice hidrološku, protuerozijsku i turističku funkciju šume.
Autorica: Slavica Maras, mag. ing. šum.
Tagovi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr