Širi se Azijska pamučna štitasta uš, dojavite ako primijetite ovu invazivnu vrstu

Azijska pamučna štitasta uš Takahashia japonica Cockerell je novootkrivena invazivna strana vrsta u Hrvatskoj. Prva dojava građana o neobičnim tvorbama na stablima u Puli, pristigla je 2019., a determinirana 2020. na stablu Albicije (Albizia julibrissin Durazz) u središtu grada. Tada je areal bio ograničen na samo nekoliko stotina metara udaljenosti, a danas se proširio i na susjedne općine. Prvi nalaz ove vrste u Europi zabilježen je u Italiji 2017. te u Velikoj Britaniji 2018.

Štitaste uši su mali fitofagni kukci rasprostranjeni na svim kontinentima osim Antarktike, invazivni su i važni biljni nametnici. Prirodno stanište Azijske pamučne štitaste uši su zemlje Dalekog istoka: Kina, Japan, Indija i Južna Koreja. Do sada su njezini poznati domaćini stabla pripadnika rodova: Acer, Albizia, Alnus, Celtis, Citrus, Cornus, Cydonia, Diospyros, Juglans, Magnolia, Morus, Parthenocissus, Prunus, Pyrus, Robinia, Sophora i Salix. 

Jedna generacija godišnje 

Kako nam pojašnjava dr. sc. Nediljko Landeka, voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, jedinke odraslih ženki su svijetlo smeđe boje, duljine tijela do 7 mm te širine do 4 mm.

Ženke proizvode nitaste bijele voštane ooteke, duljine do 5 cm, koje često oblikuju prstene smještene ispod kukca. Ooteke su čvrste građe te ostaju pričvršćene na grane i nakon što se jajašca izlegnu.

"Biologija vrste nije u potpunosti poznata, no zna se da u našim klimatskim uvjetima ima jednu generaciju godišnje", kaže. Izlijeganje jajašaca se događa tijekom lipnja kada nimfe prelaze na naličje lisne plojke. Krajem ljeta se vraćaju na grane domaćina gdje prezimljuju u obliku kukuljice.

Nimfe ove štitaste uši se šire vjetrom, a na veće udaljenosti, vjerojatno, putem zaraženog biljnog materijala. Urbane sredine često su meta napada invazivnih vrsta jer nemaju prirodnog neprijatelja, bar ne na početku.

Invazijom u ekosustave, strane štitaste uši utječu na bioraznolikost, štete samoniklom i uzgojenom bilju, te čine ekonomske gubitke. Nisu opasne za ljude, ali na zaraženim biljkama ostavljaju značajne defolijacije. Građani Pule i okolice (Medulin, Vodnjan, Valbandon, Štinjan) imaju prilike vidjeti viseće bijele lančane nakupine na više stabala: javora, kineske mimoze, platane, ladonje, magnolije, murve, breskve, dunje, šljive i drugim biljkama. 

Aktivnosti suzbijanja 

"Iskorjenjivanje populacije u što kraćem roku često je najučinkovitije i troškovno najisplativije. Ako se taj postupak ne pokaže dostatnim bit će potrebno uspostaviti sustav kontrole", zaključuje Landeka otkrivajući da nadzor i praćenje T. japonice provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije i Institut za poljoprivredu Poreč. Tretiranje zaraženih stabala obavljaju djelatnici Dezinsekcije d.o.o. Rijeka uz nazočnost rukovoditeljice djelatnosti Hortikultura pulskog komunalnog poduzeća Pula Herculanea. 

"Važna nam je i međunarodna komunikacija te suradnja s talijanskim kolegama u prevenciji i rješavanju novih puteva širenja štetnika", dodaje naš sugovornik. Aktivno se prati širenje Azijske pamučne štitaste uši te odabir biljke domaćina.

"To je nova vrsta na ovim prostorima i ne znamo kako će, kada i koji predator izabrati njih kao hranu", objašnjava.

Inače, prije nekoliko godina zabilježena je velika i invazivna, barem na jugu Istre, prisutnost Azijske božje ovčice (H. axyridis), ali se njezina pojava drastično umanjila. Na naš upit hoće li tako biti i s ovom invazivnom vrstom, voditelj kaže: "Da, to je ranije doseljena vrsta. Potrebno je pratiti i međuodnos ove dvije vrste". 

Biološka raznolikost, ističe, vrlo je važna u urbanim sredinama. Bez nje, alohtoni štetnici, mogu se brzo proširiti na šumske krajolike pri čemu nastaje velika šteta s ugrozom prirodnog ekosustava.

Apel građanima

Specifični izgled ooteka Azijske pamučne štitaste uši T. japonica omogućuje lako prepoznavanje ove vrste pa se i dalje pozivaju građani da dojave lokaciju, a to mogu učiniti putem e-maila mirela@iptpo.hr Centra za invazivne vrste Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč te službi za hortikulturu pulskog komunalnog poduzeća Herculanea info@herculanea.hr.