Upravljanje šumama, livadama i tresetištima ključni za bioraznolikost

Europska unija ima potencijal očuvati bioraznolikost i smanjiti emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede za 60% do sredine stoljeća, navodi se u najnovijem izvješću organizacije Agora Agriculture, koja razvija održive, znanstveno utemeljene pristupe za hranu, poljoprivredu i šumarstvo.

"Poljoprivreda i šumarstvo mogu značajno povećati svoj doprinos održivoj i otpornijoj EU kroz veća smanjenja emisija i unapređenje bioraznolikosti", izjavila je sudirektorica organizacije Agora Agriculture, Christine Chemnitz. Ključna strategija je učinkovito korištenje zemljišta, kako bi se povećala sinergija i smanjili kompromisi između društvenih ciljeva. 

Ovaj pristup predstavlja značajan napredak budući da se emisije iz poljoprivrede gotovo nisu promijenile od 2005. godine. Studija također predviđa da EU može smanjiti uvoz i povećati izvoz poljoprivrednih proizvoda, čime bi pridonijela globalnoj sigurnosti hrane. 

Šume i pašnjaci podržavaju bioraznolikost

Integracija drveća, grmlja ili živica u poljoprivredna područja, kroz agrošumarstvo koje spaja šumarstvo i poljoprivredu, ima brojne prednosti. Povećava bioraznolikost, skladišti ugljik u drvetu i korijenju te proizvodi biomasu koja može zamijeniti fosilne sirovine. 

Osim toga, šume su bitne za očuvanje staništa, zaštitu bioraznolikosti, zadržavanje vode i hlađenje lokalnih područja. Autori tvrde kako bi sadnja drveća na 8% poljoprivrednog zemljišta u EU omogućila skladištenje do 660 milijuna tona CO₂, a korištenje te iste biomase moglo bi smanjiti emisije za dodatnih 130 mil. t CO₂ godišnje.

Kako kažu, presudno za poboljšanje bioraznolikosti u poljoprivrednim krajolicima je i očuvanje trajnih pašnjaka. Ekstenzivne trajne livade i pašnjaci su žarišta bioraznolikosti. Tvrde kako se produktivnost zemljišta i očuvanje bioraznolikosti mogu dovesti u ravnotežu, kroz kontroliranu ispašu, prilagođeno gnojenje i redovito održavanje.

Suha tresetišta predstavljaju problem

Isušena tresetišta, koja čine 2% poljoprivrednog zemljišta EU-a, odgovorna su za oko 20% emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede. Kako navode, ponovno vlaženje 80% tih tresetišta moglo bi smanjiti emisije za 70 mil. t CO₂ godišnje. 

"Nakon stoljeća društveno podržavanog isušivanja, sada moramo razviti nove poslovne modele za mokru poljoprivredu", objasnio je sudirektor Agora Agriculture, Harald Grethe. Dio tih područja mogao bi se koristiti za proizvodnju biomase od koje bi se izrađivali ekološki izolacijski materijali i ambalaža.

Održiva prehrana s manje mesa

Drugi ključni element je održiva potražnja za hranom i biomasom, odnosno uvođenje, kako kažu, zdravijih, biljnih prehrambenih sustava te smanjenje rasipanja hrane. Prema scenariju iz studije, do sredine stoljeća potrošnja mlijeka i mesa smanjit će se za pola, što će upola smanjiti i potrebu za uvozom stočne hrane te površinu potrebnu za proizvodnju unutar EU. 

"Budući da smanjena potrošnja mesa i mliječnih proizvoda predstavlja izazov za regije s velikom stočarskom proizvodnjom, ovu promjenu treba podržati političkim mjerama", zaključio je Grethe.

Ova promjene mogla bi otvoriti nove mogućnosti za korištenje poljoprivrednih zemljišta, livada i šuma, poput proizvodnje biomase za bioekonomiju, dok bi se u isto vrijeme mogla poboljšati zaštita bioraznolikosti.