Uzgoj i njega paulovnije - što i kako?

Nakon nedavnog intervjua sa tvrtkom Mirtalis koja se bavi uzgojem sadnica paulovnije, ponovo smo kontaktirali ove stručnjake koji su svoje znanje o ovom čudesnom drvetu stekli u Kini, koja je pak najveći uzgajivač sadnica paulovnije za nove plantaže. U prošlom članku Sve što ste htjeli znati o uzgoju paulovnije prošli smo teme poput kako krenuti u proizvodnju, kada saditi, koju sortu, kako provesti navodnjavanje, a danas nastavljamo s edukacijom!

Što vaše sadnice čini posebnima?

Sadnice su uzgojene iz čvrstog komada korijena debljine prsta iz kojeg se širi sustav korijenovih dlačica i nekoliko izdanaka biljke. Sadnice iz takvog čvrstog korijena imaju posebnu snagu, bolje ukorjenjivanje i brzinu rasta. Otpornije su na manjak vode. Čak i u slučaju da ih smrzne kasni mraz ili ih se fizički oštetiti prilikom sadnje (što se zna dogoditi), investicija nije propala. Iz takvog čvrstog korijena će izaći novi flanci/mladice. Sadnice koje su uzgojene drugim tehnikama i imaju sustav korijenovih dlačica bez čvrstog korijena, u takvim se situacijama vrlo teško mogu obnoviti.

Tako uzgojena sadnica genetska je kopija stabla "majke", što joj garantira iste karakteristike. Suprotno tome, sadnice uzgojene iz sjemena ne mogu garantirati jednako dobre karakteristike. Osim toga, vrste koje se lagano mogu razmnožavati iz sjemena spadaju među zabranjene u većem dijelu EU i SAD-a zbog invazivnosti (Tomentosa). Postoji nekoliko originalnih vrsta paulovnija (Tomentosa, Elongata, Fortunei, Kawakamii) koje su se u Kini uglavnom prestale koristiti za sadnju novih plantaža. Razlog tomu je dobivanje novih križanaca/hibrida u istraživanjima kineskih instituta za paulovniju. Svaki noviji hibrid je superiorniji od prethodnog, ali i od originalnih vrsta.

Mi koristimo isključivo najnoviji hibrid Tomentose i Fortunei. To je zadnje uzgojeni, najmlađi hibrid paulovnije u Kini. U zadnjih se 6-7 godina, gotovo isključivo, taj hibrid koristi za podizanje novih plantaža u Kini. Pokazao je najbolje rezultate u brzini i pravilnosti rasta, konstantnom promjeru gotovo cijelom dužinom debla te otpornosti na temperaturne ekstreme.

Oplemenivanje ektomikorizom

Unaprijedili smo i oplemenili sve naše mlade sadnice i jednogodišnje korijene mikorizom, preciznije rečeno ektomikorizom koja je uzgojena upravo za paulovnije.

Ilustracija mikorize

Što to znači? Koje su prednosti mikorize?

Mikoriza je skupina gljiva koje u prirodi žive u simbiozi na korijenima svih biljaka (osim kupusnjača). Doslovni prijevod bi bio "gljivino korijenje". Postoje dvije osnovne vrste mikorize - ektomikoriza za drvenaste biljke i endomikoriza za zeljaste biljke. Endomikoriza će imati zanemariv učinak na drvenaste biljke kao što je paulovnija, dok ektomikorize svojim tankim hifama (puno tanje od korijenovih dlačica) fizički povećavaju površinu korijena, u nekim slučajevima čak i više stotina puta, te ulaze u najsitnije pore zemlje. Time olakšavaju upijanje vode i hranjivih tvari iz tla. Apsorbiraju višak vode iz tla i predaje ju stablu u sušnom razdoblju. Također složenije spojeve u tlu, koje biljka ne može iskoristiti, razgrađuju na jednostavnije, slične onima u NPK gnojivima. Takve oblike hranjivih tvari tada biljke mogu koristiti. Dakako da to donosi prednost u lakšem ukorijenjivanju, brzini rasta i razvoja drvne mase paulovnije.

Ektomikoriza je najbolje prirodno rješenje za povećanje prinosa drvne mase. Također smanjuje ukupnu potrebu za navodnjavanje i dohranjivanje (gnojenje).

Ektomikorize izlučuju hormon rasta koji potiču korijen i stablo na rast, zatim enzime koji stablu osiguravaju minerale iz kompliciranih organskih spojeva te proizvode neke oblike prirodnih antibiotika koji mogu pomoći stablu da se zaštiti od patogenih gljiva i bakterija. Ektomikoriza formira gusti omotač hifa oko korijena. Urasta u srž korijena, ali ne probija njegove stanice, nego radi mrežu u međustaničnom prostoru. Raste zajedno s korijenom i cijelog ga pokrivaju. Nisu potrebne naknadne mikorizacije.

Ektomikorizu koju mi koristimo ekstrahirana (preuzeta) je s korijena paulovnija koje rastu u prirodi i nastala je u suradnji s tvrtkom Bio-budućnost i najjačim europskim laboratorijem na tom području iz Poljske. Postupkom mikorizacije vratili smo kotač evolucije u vrijeme prije no što ju je čovjek uništio svojom intenzivnom poljoprivredom. U takvoj intenzivnoj poljoprivredi cilj je očistiti tlo od svega (gotovo sterilizirati) svim mogućim kemijskim preparatima i agrotehničkim mjerama. Naravno da tada morate kupovati znatno više umjetnih gnojiva i trošiti na ono što je priroda nekad radila sama.

Pokusno polje paulovnije

Htjeli smo znanstveno dokazali prednosti ektomikorize kod uzgoja paulovnija pa smo u suradnji s doc. dr. sc. Damirom Drvodelićem, posadili pokusno polje paulovnije. Ono se sastoji od redova kontrolne skupine paulovnija koje nisu mikorizirane, zatim redova mikoriziranih paulovnija te redova mikoriziranih paulovnija koji su dodatno dohranjivani. Skupine su dovoljno udaljene (8 m) kako ne bi postojala mogućnost širenja mikorize na kontrolnu skupinu. Sve su paulovnije imale iste uvjete (ista obrada i kvaliteta tla, isto vrijeme sadnje, jednako navodnjavanje). Kontrolna skupina je pokazala kolika je razlika u rastu paulovnija koje na korijenu nemaju mikorizu od onih koje su mikorizirane.

Rezultati su i više nego očiti. Kontrolna skupina bez mikorize imala je prosječan rast od oko 1,8 m, dok su paulovnije s mikorizom rasle u prosjeku oko 3 m. Također je promjer debla te broj i veličina listova bio značajno na strani mikoriziranih paulovnija. Skupina koja je osim mikorize dodatno bila dohranjivana, nije pokazala poseban napredak u odnosu na skupinu s mikorizom bez dodatne dohrane. To znači da je paulovnija s mikorizom iz tla izvlačila dovoljno hranjivog materijala i bez dodatnog gnojenja. Shodno tome mi smo mikorizirali svoje vlastite nasade, kao i sve sadnice i jednogodišnje korijene koji su u našoj ponudi.

Uzgoj iz sjemena - da ili ne?

Kad ste već spomenuli sjeme paulovnije, kakvih tu iskustava imate?

Sa sjemenom uopće ne namjeravamo raditi, to je kao kad biste željeli napraviti plantažu jabuka pa da krećete od sjemenki. Osim što je kod manje invazivnih hibrida klijavost sjemenki slaba, sadnica iz sjemena nije genetska kopija stabla s kojeg je uzeta. Dakle osim generalno slabijeg rasta, dolazi i do velikih odstupanja u postignutim visinama upravo zbog genetske raznolikosti. Zaključili smo da za ozbiljna ulaganja u plantaže treba saditi najkvalitetnije sadnice jer ono što sada sadimo "ubiremo" za nekoliko godina i tada nemamo mogućnost za ispravljanje greške koju radimo sada. Osim toga, invazivnost nekih vrsta je nešto na što moramo obratiti pažnju i ponašati se odgovorno.

Česti su slučajevi kada kupci teško mogu (žele) pojmiti što je invazivnost biljaka i što to znači konkretno u njihovom slučaju. Lakše je shvatiti kada to opišemo na način da će se sa njihovog polja zasađenog vrstom paulovnije koja se vrlo lako samostalno razmnožava iz sjemena, ona nekontrolirano razmnožiti po susjedenim poljima. U tom trenu dobrosusjedski odnosi prestaju. To nije slučaj s našim hibridom.

Zakonske odredbe uzgoja i sadnje paulovnije

Kakve su zakonske odredbe vezane uz uzgoj i sadnju paulovnije?

To je posebna priča. Svega je nas nekoliko legalnih ponuditelja sadnica paulovnije koji zadovoljavamo sve zakonske obveze i imamo dozvole Ministarstva zaštite okoliša i prirode za uzgoj i prodaju sadnica. Mi se od većine razlikujemo i po tome što, osim što uzgajamo sadnice za prodaju, imamo i vlastite plantaže.

Zakon u RH predviđa da svatko tko želi posaditi neku stranu biljku (nedomicilnu), pa tako i paulovniju, mora za to ishoditi dozvolu od Ministarstva zaštite okoliša i prirode. U zahtjevu prema ministarstvu, osim katastarske čestice, vrste (stručni naziv) i broja, nužno je navesti i dobavljača sadnica. Dakle mora postojati dokaz o nabavi od legalnih dobavljača. Mi svim našim kupcima osiguravamo ispunjavanje i predaju zahtjeva u Ministarstvo. S obzirom da mi imamo dozvolu navedenog ministarstva za uzgoj i prodaju sadnica, svi zahtjevi do sada su bili pozitivno riješeni.

Zadnjih mjeseci, kod nekoliko naših kupaca bio je proveden inspekcijski nadzor Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Sva dokumentacija i dozvole bile su valjane, a zatečeno stanje, pri tome mislimo na broj zasađenih stabala, odgovaralo je dokumentaciji (dozvola, račun...).

Smije li se paulovnija uzgajati na poljoprivrednom zemljištu - oranicama?

Smije. Nisu potrebne nikakve prenamjene zemljišta, nego samo već spomenuta dozvola (suglasnost) Ministarstva zaštite okoliša i prirode za sadnju. Problem bi mogao biti samo u slučaju da se želi saditi na posebno zaštićenom području (nacionalni park, park prirode).

Njega paulovnije nakon sadnje

Koliko treba uložiti vremena i rada nakon sadnje?

Paulovnija je vrlo nezahtjevno drvo. Uspijeva na različitim vrstama tla. Više vole rahlije od glinovitog tla. Tlo ne smije biti prekiselo, već u rasponu od 5 do 8 Ph. Na površini se ne smije nakupljati voda uslijed kiše ili izlijevanja vodenih tokova. U prvoj godini nakon sadnje, osim košenja između redova, potrebno je navodnjavanje kada nema dovoljno kiše.

U drugoj sezoni, osim košenja i navodnjavanja, stabla treba čepirati, odnosno odrezati 1-2 cm iznad razine zemlje. Tim postupkom se ojačava korijen i dobiva se izrazito visok rast u toj godini. U toj sezoni obavezno treba trgati sve zaperke jer su oni su začeci grana.

Čepiranje paulovnije

Dovoljno je nekoliko puta u sezoni proći po plantaži i provjeriti ima li novih zaperaka.Tako ćemo osigurati da se rast usmjeri samo u visinu. Početkom treće sezone, na odrvenjenom stablu, počet će listanje od polovice ukupne visine. Tada treba potrgati svo lišće osim sa najviših 40-50 cm. Time ćemo pomoći stablu da i u ovoj godini krene u visinu.

Zakidanje zaperaka na paulovniji

To bi bilo sve od nužnih radova na plantaži. Sljedećih godina puštate paulovnije da se samostalno razvijaju. Nakon sječe, iz već velikih korijena, izlaze nove mladice koje tada rastu brže. Vrijeme do nove sječe skraćuje se za barem jednu godinu u odnosu na prvu sječu zbog toga što više nema "izgubljene" sezone zbog čepiranja. Uz navedene radove, posebno u prvim godinama, može se pomoći prihranom (gnojenjem).

Navodnjavanje nasada

Jesu li nužne folije i navodnjavanje te kako obraditi zemlju?

Svakako bismo preporučili nekakav oblik navodnjavanja. Ono će pomoći sadnicama prve dvije godine, a posebno na početku, u slučaju nedostatka padalina. Nakon druge godine korijen je već toliko duboko da povlači vodu iz vlažnih dijelova tla.

Idealan način postavljanja plantaže uključuje plitko oranje (zbog korova) u kombinaciji s dubinskim podrivanjem (podrivač ili riper). Ako nemate mogućnost korištenja podrivača, biti će dobro i dubinsko oranje. Nakon toga zemlju treba dobro usitniti frezanjem da bi se moglo strojno postaviti folija i crijeva za navodnjavanje kap na kap.

Postavljanje folije za sadnju paulovnije

Sadnice se jednostavno sade kroz rupe koje se rade na foliji. Folija olakšava posao oko korova, zadržava vlagu ispod sebe i dodatno zagrijava tlo. Zapravo stvara posebnu mikroklimu koja pomaže rastu paulovnije. No, ukoliko netko nema mogućnost navodnjavanja, a količina padalina tijekom godine neće biti dovoljna, uspjeh neće izostati, ali će rast biti slabiji, pa bismo možda predložili čepiranje dvije godine za redom. U trećoj godini počinje s cvjetanjem koje je svake sljedeće godine bogatije.

Za više savjeta i informacija o uzgoju i njezi paulovnije, kontaktirajte tvrtku Mirtalis na jedan od niže navedenih kontakata!