Stabla na imanju u pravilu ne znače nikakvu štetu za primarne usjeve, zapravo stabla stvaraju zaštitni pojas te na taj način rade u korist usjeva.
Velika je mogućnost da sadnja drveća nije vaš prioritet. Sadnja nasada te održavanje stabala ne mora biti zastrašujuća, a može donijeti velike prednosti bez obzira na vrstu gospodarstva.
Stabla na imanju u pravilu ne znače nikakvu štetu za primarne usjeve, zapravo stabla stvaraju zaštitni pojas te na taj način rade u korist usjeva.
Erozija tla dugoročno može smanjiti plodnost tla uklanjanjem hranjivih tvari iz humusa te organskih tvari. Posebna opasnost postoji na prostorima pod utjecajem jakog vjetra i velikih količina padalina. Ukorjenjena stabla doprinose poboljšanju stablinosti tla, a lišće sa drveća obogaćuju tlo organskim tvarima, poboljšava strukturu tla, ali i spriječava otjecanje površinskih voda.
Sadnja drveća i živice pruža utočište i zaklon pri ekstremnim vremenskim uvjetima raznim životinjama. Jedan primjer dobrobiti drveća za životnjski svijet je kod uzgoja ovaca kojima drveće pruža zaklon od hladnoće, ali i topline. Na ovaj način se značajno smanjuje stopa smrtnosti janjadi zbog izloženosti hladnoći, ali i posljedicama hipotermije.
Dobro osmišljenja sadnja drveća pomaže i pri uzgoju peradi u uzgajalištima otvorenog tipa, jer drveće nudi prirodno sklonište i hlad.
Zanimljiva činjenica je da se sadnjom drveća stopa smrtnosti kod janjadi može smanjiti čak i do 30%
Suha proljeća i ljeta mogu biti pogubna za usjeve, mogu uzrokovati slabu klijavost, niske stope raste te slabe prinose. Sadnja drveća uz rubove usjeva pomaže zaštiti usjeva od suše mijenjanjem mikroklime oko usjeva, smanjuje i brzinu vjetra koji može ukloniti vlagu iz zraka.
Zanimljiva činjenica je da pojasevi sdrvećem mogu povećati prinose pšenice za najmanje 3,5% kao posljedica učinkovitijeg korištenja vode.
Optimalni porast zasada i biljnog pokrova može povećati razinu podzemnih voda, smanjuje se otjecanje površinskih voda jer se brzina otjecanja kišnice u rijeku usporava.
Onečišćenje je skupocjeno za farme, ali i za okoliš. Amonijak negativno utječe na osjetljiva staništa i vodene tokove, kao i zdravlje domaćih životinja. Drveće pomaže u stvaranju prirodne barijere za smanjenje strujanja plinova, apsorbira razne zagađivače i amonijak.
Drvo može biti energent uzgojen na površinama nepodobnim za uzgoj usjeva. Drvo namijenjeno pružanju skloništa može se iskoristiti kao energent.
Uzgojem drveća na zemljištu moguće je diverzificirati ponudu i povećati prihode na način da se nude razne dodatne usluge kao što su: bicikliranje, trčanje, najam zemljišta za skupine ljudi koji žele provesti vrijeme u prirodi.
Drveće nudi stanište za ptice poput fazana i jarebica, a to donosi obostranu korist, pticama sklonište i hranu, a vlasnicima još jednu ponudu u svrhu seoskog turizma.
Jedan od najvažnijih razloga za smanjenje broja oprašivača u Europi je gubitak njihovog prirodnog staništa. Drveće osigurava stanište, mjesto za gnježđenje, siguran izvor hrane i peludi za oprašivače tjekom cijele godine. Ovo je vrlo bitno jer su oprašivači bitan faktor u uzgoju bilo koje kulture.
Novonastale šume dovode do naglog porasta insekata, čime se privlače različite ptice i mali sisavci. Ciljanim stvaranjem šuma pomaže se životinjskim vrstama prilikom kretanja krajolikom kada vremenski uvjeti utječu na njihovo stanište.
Foto: alessandroguerriero / Big Stock; Photo Granary / pixabay.com; rodger1029 / pixabay.com;
Izvori
Autorica
Karteloni Usluge j.d.o.o.
prije 7 godina
Star sam eto 47 godina i drago mi je da mladi shvačaju pomalo što su radili naši star;I zašto su sadili šume zašto su imali oranice uz šume itd,itd da ne duljim.Stoga sječam se svoga dide uvik je stoku vodio na ispašu imao je par livada uz šume te je govorio da su to najbolja mjesta za ispašu i oranice bio sam klinjo nisam razumio ali sad od kad sam skužio sebe kužim i zašto.Stoga vas molim da bez politike i puno ustezanja animirate ljude i da počnu sa starim naćinom poljoprivrede i neće nitko zažalit.Lp.