Baranjska obiteljska vinarija promijenila vlasnika, no ime i kvaliteta ostaju

Baranjska obiteljska vinarija Pinkert odnedavno ima nove vlasnike, mađarsku tvrtku Royroyal D d.o.o iz Osijeka. U Zagrebu su pod dirigentskog palicom enologa Endre Kubika, predstavili novi smjer s osam vina koja dolaze sa znamenitog položaja Banovo brdo (Aurus Mons) gdje su bili vinogradi još od rimskih vremena.

"U planu je dovršetak restorana i izgradnja hale za proizvodnju pjenušca. Idejni nacrti su napravljeni i kreće se u realizaciju. Do daljnjega vinarija s dozvolom bivšega vlasnika ima isto ime Pinkert, a sadanašnje površine iznose 11,5 hektara prosječno oko 5.000 trsova po ha", otkrio je velike planove Kubik koji je u vinariji punih deset godina, te je poznaje u dušu.

Novi vlasnici nastavljaju proizvodnju 

Prema njegovim riječima, taj dio Baranje gdje teku i Dunav i Drava je prekrasan kraj u kojemu se vinogradarstvom i vinarstvom obitelj Zoltana Pinkerta počela baviti krajem prošloga stoljeća u mjestu poetičnog imena Suza (Csuza). Još 1986. zasadili su dva hektara vinograda u vjeri da idu bolji dani. Međutim, Domovinski rat odveo ih je u progonstvo. Kada su se ponovno vratili, 1998. otvorili su podrum, iskrčili ona dva ha i zasadili nove trsove. 

Vinogradi se, kaže, nalaze od 190 do 210 metara nadmorske visine. Taj položaj i zbog 'visine' u inače ravnici te blizine Dunava i njegovog utjecaja smatra se vrhunskim. Kroz vrijeme sadeći i dalje došli su do 15 hektara gdje je graševina najbrojnija sa 6 hektara. Od sorti imaju još sauvignon blanc i muškat žuti te cabernet sauvignon (2,5 ha) najzastupljenija crna sorta te cabernet franc, frankovka i merlot.

Etikete su bile prepoznatljive, vrlo efektne, s tulipanom i brojem 1 Bouquet Baranje. Pinkerti su bili poznati po svojim uzorno uređenim i održavanim vinogradima, dobrim vinima, a posebno se ističu njihova monosortna crna vina i cuveei. Godišnja proizvodnja u prosječnoj godini je bila 50.000 litara. Sagradili su kušaonicu i započeli rad na restoranu iza podruma. No, Zoltan Pinkert je odlučio prodati vinariju.

Kako se čulo, novi vlasnici će nastaviti s proizvodnjom vina, a praktički zadnje dvije berbe je radila nova postava u vinariji s enologom Kubikom. Izmijenjena je etiketa na kojoj se još uvijek nalaze mali stilizirani tulipani.

Tri puta brali grožđe za vrhunsku graševinu

U Češkom domu u Zagrebu, vinarija Pinkert predstavila je osam vina pod dirigentskom palicom sommeliera Darka Lugarića: Graševina 2022., graševina Lacrima 2021., sauvignon blanc 2022., rose 2022., cuvee (frankovka  i cabernet franc), cuvee Lacrima 2019. (jednako merlot i CS), Merlot Lacrima 2019. i cabernet sauvignon Lacrima 2019. Radionica je započela s dvije graševine koje u ukupnom kapacitetu vinarije daju pola prinosa. Mlađa iz 2022. sa 12.8 posto alkohola i 5.9 kiseline je brana na kraju kolovoza. Kratka maceracija, zatim rostfraj oko 3 mjeseca i još 3-4 u boci prije puštanja na tržište. Lijepe je zelenkasto žute boje, sortnog mirisa na jabuku. U ustima ima svježinu i gorčinu na kraju gutljaja bitnu karakteristiku naših graševina, ističe Lugarić.

"To znači da je vino svježe, pitko, modernog izričaja kakvo se danas traži na tržištu", rekao je. 

Za vrhunsku graševinu Lacrima iz 2021 grožđe je brano u tri navrata. Zadnja berba je macerirana 24 sata, a zatim je sve skupa bilo tri mjeseca na batonažu.

Ova graševina s 13 posto dobro uklopljenih akohola i 5.9g/L kiseline ima miris žutog cvijeća, a u okusu zrelu vinogradarsku breskvu. Punog je tijela, odličnih kiselina, a u prodaju ide nakon što je odstajala u inoksu i bocama godinu dana. "Možemo kazati da je ovo vino organoleptički kompleksnije, punije, slasnije", ocijenio je enolog. Dobro bi išlo uz hranu toga podneblja fiš i šarana na rašljama, čak i smuđa. Maloprodajna cijena od 8 eura je vrlo prihvatljiva. Boca je ozbiljnije opremljena s plutenim čepom i tamnom etiketom na kojoj se vide sasvim mali tulipani kao poveznica na staru vrlo hvaljenu etiketu sa velikim tulipanima u različitim bojama.

Kubik ističe da imaju i jednu 500-litarsku bačvu s graševinom koja je u drvu bila 8 mjeseci. Publika u Mađarskoj ju je dobro prihvatila dok kod nas nije, tako da neće ići s većim količinama graševine u drvu u budućnosti.

Cuve Lacrima iz 2019. sa 13% alkohola i 5.4g/L kiseline je mješavina merlota i cabernet sauvignona u jednakom razmjeru. Vino je nakon maceracije bilo 15 mjeseci u barriqu u dvije 500 litarske bačve, jedna je iz Francuske, a druga je mađarski hrast.

Sada je blago granatne crvene boje, gusto, intenzivnog mirisa. U početku je to voćni miris, a zatim se osjete tercijarni koža, duhan, kakao, kava... Jasno je da će ovo vino vremenom dobivati na snazi, a Lugarić bi ga sada spario s vratinom svinje fajferice, entrecotom (vrhunsko goveđe meso od rebra bez kostiju). Njegova cijena je solidnih 9 eura.

Najelegantniji - merlot 

I završno, merlot Lacrima 2019. ima 13 posto alkohola i 5,6 posto kiseline. U procesu proizvodnje prošao je dvotjednu maceraciju, a zatim je odležao 15 mjeseci u francuskim i mađarskim baricima. Kada je flaširano ostalo je još u boci godinu dana. Vino je granatno crvene boje, gusto, sortnog mirisa i okusa (šljiva, đem). U trcijarnim notama prepoznaje se kakao, čokolada, slatki začini. Vinom su bili oduševljeni i enolog Franjo Francem i vinski novinar Željko Suhadolnik.

Kako se čulo, ovaj merlot je najelegantnije vino do sada. U dobroj je formi, kiseline su lijepe, osjeti se mineralnost i sigurna trajnost.