Dario Sirotić: Koliko god se trudili čini nam se da smo korak natrag nego prije 5 godina

Ljubitelji vina i palente okupili su se ovog vikenda u Kaštelu na Grobniku na 15. Danima vina. Suorganizator događanja je Udruga Palentar koja svesrdno djeluje na promoviranju grobničke delikatese - palente kompirice.

"Često se čuje riječ "konkurencija", a moramo svi zajedno naprijed, držati se skupa. Nitko nikome nije konkurencija, pomognimo susjedu ako želi nešto stvoriti. Stari ljudi su si nekada jako puno pomagali, danas toga nažalost nema", poručio je Valmi Coslovich s ovog događaja, dodajući kako tako ne možemo naprijed.

Kao da se samo gleda tko što i kako radi da bi ukrao neku ideju, kaže, a poljoprivreda je kao ekipni sport, moramo se držati zajedno da bi uspjeli. Hrvatska je sama po sebi mala, a što se tiče vinarstva, mislimo da nas je puno, ali smo zapravo toliko mali da bi se trebali udružiti i stvoriti jedan prepoznatljiv proizvod, uvjeren je.

"Mogli bismo, recimo, napraviti zajedničku malvaziju koja će biti prepoznatljiva u svijetu kao istarska, znači pod jednim brendom jedna "velika" malvazija u kojoj bi svi sudjelovali, dal' s grožđem ili s vinom, i rezultat bi za cijelu regiju bio buno bolji", smatra vlasnik Vinarije Coslovich uz opasku kako smo postali previše sebični.

Žedna divljač

Njihov je vinograd na sjeveru Istre prema granici sa Slovenijom gdje ima puno divljači i s kojom imaju velikih problema. Ogradili su ga te ove godine još dodali pastir te se za sada uspješno brane, ali u sljedećih 10 dana se svašta može dogoditi, "a i ne daj Bože da s neba nešto dođe", komentira.

Divljač stvara probleme i OPG-u Josip Vorić. Devetnaestogodišnja Ameli Vorić kaže da je sezona jako dobra, ima plodova i grozdovi su lijepi, no problem je suša pa im životinje idu na grožđe, čak i prije dozrijevanja.

Opisuje kako je rasla među lozom i da joj stariji prepričavaju da je kao mala sjedila u hladu trsova i kotrljala se među njima. "Mi smo jedna prava obiteljska priča, svi složno radimo i na zemlji i u konobi, bez obzira na godine", kaže Ameli koja ima još sestru i brata, a u poslu su također barba i cijela njegova obitelj.

Aldo Bernobić smatra kako poslovanje treba prepustiti mladima. On stoga predaje posao sinu koji je jako zainteresiran i orijentiran na kvalitetu. Na Dane vina na Grobniku, gdje smo razgovarali s istarskim vinarima, dolazi svake godine jer su, kako kaže, dobri ljudi i dobra organizacija.

"Ambijent je lijep, štimung je dobar, organizatori su jako aktivni i složni, a svake godine uvedu i nešto novo", pohvaljuje vlasnik vinarije Bernobić.

Dario Sirotić nam je rekao da godišnje pohodi nekoliko sajmova jer smatra da je to dobra vrsta promocije. Iako je problem s manjkom vremena, kaže da je to stil života koji treba prihvatiti. On je treća generacija vinara u obitelji, a u svemu je od malih nogu.

Sve teže do državne zemlje

Travanj i svibanj su bili kišni i trebalo se dosta posvetiti vinogradu da bi ga se sačuvalo, priča nam. Uslijedila je suša što je za grožđe dobro te se nadaju dobrom vremenu do berbe - koja će ove godine biti nešto ranije.

Sirotić napominje kako nema radnog vremena - aktivan je skoro svaki dan od prije 7 ujutro do ponoći. "To nije posao nego stil života, ali ako volite što radite, nije vam teško. Na kraju krajeva, trud se isplati i to vas gura naprijed", poručuje.

Njihovi su vinogradi na terasama, a parcele su male. Godinama pokušavaju dobiti državnu zemlju ili od nekadašnje firme Jadran (koja je postojala u bivšoj državi). Koliko god se trudili, čini mu se da su korak natrag u odnosu na 5 godina prije.

Problem je i s parcelama privatnih vlasnika do kojih se ne može jer su se rasuli po svijetu. "To bi trebalo riješiti, šteta da raste šuma kad je kraj vinorodan. Nadležni bi trebali učiniti sve da se ljudima koji mogu i žele omogući obrađivati takvu zemlju", apelira Sirotić.

"Patvorena vina"

"Riješite da se zemlja može dobiti brže, a ne da moramo godinama čekati. Ostalo je na nama. Dajte nam zemlju da možemo raditi, dodatno zaraditi pa onda i više davati državi - svi će imati koristi”, poručuje i Dean Vizintin, dodajući kako prioritet mora biti okrupnjavanje.

"Stvar je zakonodavca, a ne onog tko provodi zakon. Kada se zadnji puta dobivalo državno zemljište, općine su to napravile jako brzo", dodaje.

Adriano Černeka se buni protiv nekvalitetnih i jeftinih vina u trgovačkim centrima. "Zabranite uvoz patvorenih vina koja se prodaju po bagatelnim cijenama - to su "vina" koja nisu vidjela grožđe! Prednost treba dati kvaliteti i domaćim proizvođačima”, kategoričan je.

Njegova obiteljska vinarija radi na podizanju kvalitete i kupci to prepoznaju. Također idu po raznim smotrama i sajmovima te osvajaju nagrade, a na Dane vina na Grobniku dolaze od početaka.

Što se tiče nepogoda, njih je djelomično pogodio proljetni mraz zbog čega imaju smanjenu proizvodnju. Berba će biti vjerojatno ranije nego ikada - ne samo kod njih, nego diljem zemlje, ali i Europe. "Globalno zatopljenje je očito", kaže Černeka.

Nema spavanja ove godine

"Lozi treba raditi hlad svaki dan, govorili su naši stari", rekao je Matej Bažon komentirajući problem peronospore koji se pojavio kod nekih vinogradara. Nadovezao se Vizintin navodeći kako je njima godina bila dosta zahtjevna.

Radi niskih temperatura su imali osipanja u cvatu, ali i peronosporu zbog kišnih dana. Njihov vinograd okružuje šuma koja privlači maglu. Tretirao je, ali nije uspio sasvim suzbiti. "Bit će 50-60 posto od punog kapaciteta. Svi koji su u nizinama morali su se nositi s istim problemom", kazao je.

Bažon je zadovoljan jer su oni ove godine sve odradili na vrijeme. U centralnoj Istri je bilo kasnih rosa i nisu se mogli držati šablone od godina prije, nego je trebalo svaki dan biti u vinogradu i pratiti situaciju. "Svaka godina je drugačija, a ove nam nema spavanja", napominje.