Domaće vinogradarstvo u slobodnom je padu - evo gdje smo s proizvodnjom

Na ovogodišnoj Sabatini, 33. Međunarodnom susretu vinara i vinogradara, koja se ovih dana održava u Dubrovniku, izneseni su najnoviji podaci o stanju domaćeg vinogradarstva. Kao što se i moglo pretpostaviti površine pod vinogradima nam padaju. U odnosu na lanjskih 17.600 hektara, u 2023. godini imamo 16.303 ha.

Lani smo proizveli 525.721 hektolitara vina (berba 2021.). Od autohtonih kultivara vinove loze (ukupno 120) najzastupljeniji su: Graševina sa 4.347 ha, Malvazija Istarska s 1.554 ha te Plavac mali sa 1.333 hektara.

U Hrvatskoj je momentalno 25.714 poljoprivrednih gospodarstava koja se bave vinarstvom, u četiri vinogradarske regije. Najviše ih je u Dalmaciji (41 posto), zatim u Središnjoj i bregovitoj Hrvatskoj (39 posto), pa Hrvatskoj Istri i Kvarneru (11 posto), te u Slavoniji i hrvatskom Podunavlju (9 posto).

Ukupna količina vina na tržištu RH u 2023. godini (za prvih 9 mjeseci) 449.382 hl, od čega na kvalitetna otpada 71 posto, a na vrhunska 8 posto. Najviše vina na tržištu odnosi se na bijela koja su zastupljena sa 73 posto. Crna zauzimaju 23 posto, a ružičasta 4 posto.

Uvoz i izvoz

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani smo uvezli vina u vrijednosti od 40 milijuna eura, odnosno 245 tisuća hektolitara u količini. Na uvoz iz Sjeverne Makedonije otpada 40 posto od ukupnog obujma uvoza u Hrvatsku.

Izvezli smo 19 milijuna EUR vrijednosti vina, odnosno 46 tisuća hektolitara. Najznačajnija izvozna destinacija je Bosna i Hercegovina, koja količinski u ukupnom hrvatskom izvozu iznosi 45 posto.

Količinski uvoz u 2022. godini smanjio se za 11,3 posto u odnosu na godinu ranije, a vrijednost uvezenog raste za 0,14 posto, što stručnjaci objašnjavaju time da se uvoze skuplja vina. Količinski je uvoz lani iznosio 46.015 hl, te u odnosu na godinu ranije raste za 6,9 posto.

Svjetska proizvodnja 

U protekloj godini svjetska površina pod vinovom lozom procjenjuje se na 7,3 milijuna ha, što je neznatno manje u odnosu na godinu ranije. TOP 5 zemalja po površinama vinograda nije se promijenio u odnosu na lanjsku godinu, pa je tako na prvom mjestu Španjolska (955 tisuća ha), potom Francuska (812 kha), Kina (785 kha), Italija (718 kha) te Turska (410 kha).

"Čini se da su se vinogradarske površine u EU stabilizirale proteklih godina na 3,3 milijuna ha“, rekao je Ivan Prša iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) na Sabatini.

Ova se stabilnost, tumači on, može pripisati upravljanju potencijalom vinogradarske proizvodnje, koji je od 2016. godine omogućio članicama EU da odobre sadnju do jedan posto godišnjeg rasta već posađenog vinograda.

Svjetska proizvodnja vina, ne uključujući sokove i mošt, procjenjuje se na 258 mhl. To je, u odnosu na 2021. godinu, smanjenje od tri milijuna hektolitara. Proizvodnja vina u EU u 2022. godini je 161 mhl, što je za četiri posto više nego godinu ranije.

TOP 5 ljestvica zemalja u proizvodnji vina razlikuje se od one s površinama pod vinogradima. Na prvom je mjestu Italija sa gotovo 50 milijuna hektolitara vina. Slijedi je Francuska s 45,6 mhl, Španjolska s 35,7 mhl. Na posljednja dva mjesta su SAD sa 22,4 mhl i Australija s 12,7 mhl.

Kada govorimo o potrošnji u svijetu, ona se u 2022. godini procjenjuje na 232 mhl, što je za dva milijuna hektolitara manje nego godinu ranije. Globalna potrošnja se smanjuje već godinama. Taj negativan trend stručnjaci pripisuju padu potrošnje u Kini. Sitaciju je pogoršala Covid pandemija, koja je imala deprimirajući učinak na mnoga velika tržišta vina.

Tko popije najviše vina?

U 2022. godini EU, s procjenom potrošnje od 111 milijuna hektolitara, čini 48 posto svjetske potrošnje. Prosječni stanovnik Hrvatske godišnje popije 28 litara vina. Samodostatnost je u padu zadnjih tri godine, pa je u 2019. godini iznosila 90 posto, a u 2021. godini 69 posto.

Najviše vina popiju Amerikanci, i to 34 mhl. Slijede ih Francuzi s 25,3 mhl, pa Talijani s 23 mhl. Na četvrtom i petom mjestu po potrošnji su Njemci s 19,4 mhl i Britanci s 12,8 milijuna hektolitara. Uz već spomenutu pandemiju, rat u Ukrajini i energetska kriza te poremećaji u globalnom opskrbnom lancu koji su doveli do značajnog usporavanja pomorskog prometa – sve je to rezultiralo sveukupno nižom količinom izvezenog vina po puno višoj prosječnoj cijeni (15 posto više nego lani) i s globalnom vrijednošću izvoza vina procijenenom na 37,6 milijardi EUR – što je najveća ikada zabilježena vrijednost.

Vodeći izvoznici 

Međunarodnom trgovinom vina dominiraju tri EU zemlje – Italija, Španjolska i Francuska koje su zajedno izvezle 57 mha, što čini 53 posto svjetskog izvoza vina. U smislu vrijednosti Francuska ostaje prvi izvoznik na svjetskoj razini u 2022., a slijede je Italija i Španjolska. Što se tiče količina, sve ove tri zemlje zabilježile su pad u odnosu na 2021. godinu.

Vodeći uvoznici 

U 2022. godini SAD, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo zadržale su prva tri mjesta u pogledu količina uvezenog vina. Sa 41 mhl zajedno čine 38 posto ukupnih svjetskih količina. U smislu vrijednosti to je ekvivalent 13 milijardi EUR, što predstavlja 39 posto ukupnog svjetskog iznosa.