Genetska banka na otvorenom: Posađeno 279 sorata vinove loze iz cijelog svijeta

U svijetu u kojem klimatske promjene sve više utječu na tradicionalne poljoprivredne prakse, znanstvena zajednica odgovara ambicioznim i dugoročnim projektima.

Jedan od takvih je upravo u tijeku u Hrvatskoj, gdje Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS), u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, provodi međunarodni projekt sadnje čak 279 različitih sorata vinove loze.

Ova inicijativa, strateški raspoređena na 13 lokacija diljem svijeta, uključuje i dvije u Hrvatskoj, Mandićevac u Slavoniji i jednu u Dalmaciji, te ima za cilj očuvanje genetske raznolikosti vinove loze u svjetlu klimatskih promjena.

Od 279 sorata i deset hrvatskih autohtonih

Projekt je dio globalne znanstvene mreže čiji je idejni začetnik prestižni francuski institut INRA. Reznice za sadnju uzete su upravo iz Francuske i umnožene u jednom njemačkom rasadniku.

Hrvatska je odabrana kao jedna od ključnih lokacija zahvaljujući stručnosti domaćih znanstvenika i sveučilišta, a FAZOS je time ušao u elitno društvo institucija koje aktivno doprinose budućnosti globalnog vinogradarstva.

"Zajedno smo sudjelovali na jednom međunarodnom panelu, gdje smo dobili ovaj vrijedan projekt. Lokacije su određene ovdje u Mandićevcu i u Dalmaciji. Ovo je veliki korak za nas i za hrvatsko vinogradarstvo", rekao je dekan FAZOS-a prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić, dodajući kako se projekt izvrsno uklapa u postojeći projekt ADAPTVitis, koji će biti između ostalog centar kompetencije za klimatske promjene.

Sadnja 279 sorata, od kojih je deset hrvatskih autohtonih (poput istarske malvazije i tribidraga), predstavlja genetsku banku na otvorenom. Te sorte, uključujući i devet kontrolnih, predstavljaju reprezentativan uzorak vinove loze iz cijelog svijeta.

Stvaranje baze otpornosti pojedinih sorata

Cilj je ne samo očuvanje raznolikosti, nego i stvaranje baze za istraživanja otpornosti pojedinih sorata na klimatske ekstreme.

"Na ovaj način možemo istražiti kako se pojedine sorte ponašaju u različitim agroklimatskim uvjetima. Projekt će omogućiti razvijanje novih tehnika oplemenjivanja i selekcije koje će biti presudne za budućnost vinogradarstva", rekao je prof.dr.sc. Darko Preiner s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Projekt nije rezerviran samo za znanstvenike, u njega su aktivno uključeni i studenti FAZOS-a, osobito oni koji studiraju vinogradarstvo, vinarstvo i enologiju. Na parceli veličine pola hektara oni stječu praktične vještine koje će im pomoći u pisanju diplomskih radova, ali i kasnije, u profesionalnom radu.

"Upravo kroz ovaj praktični dio studenti stječu znanja i kompetencije koje će im pomoći u budućnosti, kako u akademskoj karijeri, tako i na tržištu rada", ističe dekan Zmaić.

Iako su trsovi tek zasađeni, znanstvenici su optimistični. Prof.dr.sc. Mato Drenjančević s FAZOS-a pojašnjava da će proći nekoliko godina dok se ne počnu dobivati prvi konkretni rezultati o otpornosti sorata, njihovim enološkim svojstvima i reakcijama na lokalne uvjete.

"Vinova loza je višegodišnja kultura, s eksploatacijskim vijekom od 25 do 30 godina. U tom razdoblju ćemo moći točno pratiti ponašanje različitih genotipova", rekao je Drenjančević.

Vinogradari se suočavaju s brojnim izazovima

Vinogradari se danas suočavaju s brojnim izazovima, od mraza u svibnju, do sve češćih suša i ekstrema u temperaturi. Zato je važan odabir pravih pozicija za sadnju i pravih sorata koje mogu preživjeti takve uvjete. Projekt u Mandićevcu trebao bi pomoći upravo u tome, dati preporuke o budućem sortimentu za hrvatske regije.

"Ne treba se odricati tradicionalnih sorti poput graševine, ali treba unutar njih tražiti nove klonove koji su otporniji na klimatske promjene", smatra Drenjančević.

Trenutno se projekt financira iz vlastitih sredstava partnerskih institucija, no plan je prijaviti ga na europske fondove, posebice u sklopu programa Horizon.

"Troškovi nisu mali, ali radimo u okviru vlastitih resursa. Nadamo se da ćemo uskoro moći dobiti dodatna sredstva i tako proširiti istraživanja", istaknuo je.

Sam proces sadnje uključivao je rigorozne pripreme, od analize tla, meliorativnog gnojidbenog plana, do dubokog oranja i precizne sadnje. Razmak između redova iznosi 2,2 metra, dok je između sadnica 90 centimetara. Time se omogućava optimalna mehanizacija, ali i pravilna ventilacija i ekspozicija svjetlu.

"Kroz tu mrežu europskih znanstvenih institucija, mi smo se uključili u podizanje kolekcijskih pokusnih nasada koji su zapravo banke gena. Preslika su osnovnog dijela kolekcije iz poznatog francuskog Vassala, gdje postoji 2.790 različitih sorata, od kojih 10 posto sačinjava tu genetsku osnovu koja je preslikana dosada na tih 13 lokacija", kaže Preiner.

FAZOS - točka na svjetskoj karti vinogradarstva

Mreža se širi, trenutačno je rasprostranjena u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj i Portugalu, ali se već javljaju i neke zemlje izvan Europe kao Čile ili Izrael, gdje će se dodatno raditi provjera tih genotipova

"S ponosom mogu reći da FAZOS postaje točka na svjetskoj karti vinogradarstva. Naše znanstvene i praktične spoznaje pomoći će ne samo našim poljoprivrednicima, nego i kolegama iz cijelog svijeta", zaključio je dekan Zmaić.

U vremenima kada klimatske promjene postaju nezaobilazna tema u svim sektorima, hrvatski znanstvenici i vinogradari pokazuju kako se znanjem, suradnjom i vizijom može postaviti temelj za otporniju, održiviju i inovativniju budućnost vina.