Jematva u Dalmaciji, a jemati se nema što!

Vinogradari na području Zadarske županije nikad nisu toliko radili u svojim vinogradima, a rezultati nikad gori. Bolesti plamenjača i pepelnica odnijele su veliki dio uroda. Štete su posebno velike u ekološkim vinogradima zbog nemogućnosti korištenja zaštitnih sredstava. Oborine praćena tučom u pojedinom mikrolokacijama ostavile su iza sebe i 100-postotnu štetu.

"Ali, koliko je ova godina loša ne zavisi samo od klimatoloških prilika nego i kako je tko reagirao na njih", kaže Nikolina Paleka voditeljica Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Zadarske županije. Neki su, dodaje, u svojim vinogradima provodili od jutra do mraka, ustajali i noću da bi ih u ključnom momentu prskali i zaštitili.

Kome je sve to bilo teško ima štetu od 50 do 60 posto, kaže Paleka. Tako za razliku od prošlogodišnjih 9.000 tona njezina procjena za ovu godinu je 5.500 do 6.000 tona ili gotovo 40 posto manje grožđa nego lani.

Čudna, problematična i kobna godina

Slična situacija je i na području cijele Dalmacije. "Ova godina je čudna, problematična i kobna", rekao je Želimir Bašić, predsjednik Skupštine Zadružnog Saveza Dalmacije.

Nema čega nije bilo. Od enormnih kiša, sušnih razdoblja uz velike temperature, do bolesti, ponegdje tuče, razornih vjetrova, poplave kao primjerice u Vrgorcu koja je poharala tamošnje vinograde Na početku je enormna vlažnost utjecala da su se pojavile bolesti: peronospora i pepelnica.

"Tko nije prskao zaštitnim sredstvima, vjerojatno neće imati što brati. Neki su prskali i preko 16 puta", kaže Bašić. Za ilustraciju citirao je jednog od vinogradara: "Tek što sam završio prskati morao sam ponovno početi."

Grožđa upola manje nego lani

Ovo je utjecalo da je berba bijelog grožđa na nekim područjima počela nezapamćeno i neuobičajeno rano. Već u drugoj sedmici kolovoza. Pošip je uglavnom već pobran. Neki su, kako reče Bašić, brali od straha od novih nepogoda, neki zbog zrelosti grožđa.

Na pojedinim područjima vinogradari će biti zadovoljni ako uberu bilo što. Neki su najavili da će odustati od berbe "Jematva, a jemati se nema što", govore jer nemaju što brati.

Prosuđuje se da će kvaliteta biti upitna iako neki prema ubranom ili stanju grožđa očekuju dobro vino. Međutim, u svakom slučaju kvaliteta će biti skromna. Procjene su da će na mnogim područjima Dalmacije i količine biti manje za 30-50% (a možda i više) od prošle odnosno prosječne berbe. Točne brojke znat će se po završetku berbe i biti objavljene na Sabatini u Dubrovniku.

Osim prirodnih nedaća ova godina će se pamtiti po znatnom poskupljenju zaštitnih sredstava, mineralnih gnojiva itd. Poskupit će i repro- materijal (boce, čepovi, kutije itd.) „Ispast će veći trošak zaštitnih sredstava od vrijednosti grožđa”.Nedostatak radne snage je poseban problem „te je nema, te se traži sve veća naknada

Vinogradari i vinari očekuju pomoć države

"Ova godina ostat će zapamćena kao izuzetno loša, gora od "grozne" 2014. Sjećat ćemo je se po tome što je počela izuzetno rano i što su je pratili mnogi problemi", opetuje Bašić

Zbog zdravstvenog stanja vinove loze (luga i peronospore) kvaliteta vina iz berbe 2023. je upitna i ovisit će od područja do područja. Urod će, pretpostavlja, neke vinarije sigurno nadomjestiti zalihama koje su negdje značajne, ali vinogradari će biti demoralizirani zbog većih troškova, a manjeg prinosa. Time su dovedeni u tešku situaciju. Sve ovo će ovo utjecati na veće cijene vina i nove probleme.

Međutim, smatra Bašić, vinogradari su žilavi i čini se da će, usprkos svim problemima i svjesni da će biti teško, zasigurno ovo stanje prebroditi, pa svaka pomoć, osobito države bi dobro došla.

"Nažalost, svjesni smo da će za neke, osobito starije, ova izuzetna situacija biti prekretnica da ne idu dalje i da napuste vinogradarstvo", zaključuje Bašić.

Učenici na konferenciji o Sabatini

Sve to je rečeno na konferenciji za medije u prostorijama Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole Stanka Ožanića u Zadru gdje je najavljena ovogodišnja Sabatina koja će se od održati u hotelu Valamar Lacroma u Dubrovniku, od 9. do 12. studenog. 

Uvodnu riječ konferencije održala je ravnateljica Jelena Gulan, poželjevši dobrodošlicu svim posjetiteljima i organizatorima ove prestižne manifestacije. "Jako nam je bitno što Zadružni savez Dalmacije svake godine upravo u prostorima naše škole održava konferenciju za predstavnike medija. Bitno je za odgoj mladih i bogatstvo njihovog školskog kurikuluma", istaknula je.

Osim vinara, vinogradara, predstavnika udruga i medija, na konferenciji su sudjelovali učenici 4. a razreda, smjer poljoprivredni tehničar – fitofarmaceut, s nastavnikom Antom Gospićem.

Trodnevni program Sabatine izložila je Miranda Žitko Vulić, voditeljica projekata Zadružnog saveza Dalmacije. Osim Nikoline Paleke i Želimira Bašića o akualnostima i vinogradarstvu i vinarstvu govorio je Božo Novaković predstavnik Hrvatske udruge vinarskih gradova.

Šansa u autohtonim sortama

Novaković je u sklopu svog predavanja za ovu prigodu organizirao i komparativnu degustaciju vina autohtone sorte Grk. Kušalo se šest uzoraka proizvođača iz Dalmacije od kojih je njih pet zadovoljilo izbirljiva nepca kušača.

"Posljednjih petnaestak godina značajno je povećana proizvodnja i kvaliteta vina hrvatskih autohtonih sorti. Polovinu zasađenih čine Plavac mali, Graševina i Malvazija istarska“. rekao je Novaković. Posebno je istaknuo da su autohtone sorte u ekološkom uzgoju otpornije na različite bolesti i klimatske promjene.

O svemu što se tiče sadašnjosti i budućnosti vinogradarstva i vinarstva bit će puno više riječi na ovogodišnjoj Sabatini, tom 33. Međunarodnom susretu vinara i vinogradara u Dubrovniku. Sve s ciljem da, kako netko reče, naša dobra vina sa polica i stolova ne izbace lošija uvezena vina.