Kako pravilno primijeniti gnojiva na nagnutim i zatravljenim vinogradima?

Optimalne lokacije za uzgoj vinove loze i dobivanje visokvalitetnog uroda, često se nalaze na nagnutim terenima. Oni imaju bolju izloženost sunčevom zračenju što pozitivno utječe na dozrijevanje grožđa, dok je kretanje zraka vrlo izraženo, pa je i količina vlage u zraku puno manja, kao i mogućnost razvoja bolesti na listu i grožđu, ističe dr.sc. David Gluhić s Veleučilišta u Rijeci, Poljoprivrednog odjela u Poreču. 

No, upozorava da iako su agroekološki uvjeti na nagnutim terenima dobri, s druge strane, postoje brojni izazovi kako na takvim terenima provesti gnojidbu vinove loze. Naime, zbog zaštite tla od erozije kišom, vinogradi se često zatravljuju zbog brojnih pozitivnih učinaka, što istovremeno otežava primjenu gnojiva. 

Kaže da iako većina vinogradara provodi spontano zatravljivanje postojećim travnim vrstama, puno je bolje tu mjeru provesti posebnim travnim smjesama. 

"Prije svega, treba birati one koje se pliće zakorijenjavanju te koje prvenstveno štite površinski sloja tla od erozije, bez značajne kompeticije sa vinovom lozom za vodom i hranivima", precizira on. 

Deponirati uz korijen 

Kada se govori o gnojidbi takvih vinograda, poručuje da je potrebno u obzir uzeti potrebe i vinove loze i travnih vrsta za hranivima. "Ukoliko se granulirana gnojiva primjenjuju samo razbacivanjem po površini, često dolazi do gubitaka hlapljenjem i ispiranjem vodom, i to dušika, ili pak do gnojidbe samo travnih vrsta na površini, jer hraniva ne dopiru do dubljeg sloja tla, gdje se nalazi korijen vinove loze", upozorava on. 

Postoji nekoliko tehnoloških mogućnosti gnojidbe vinograda na nagnutim terenima. 

"Ako se primjenjuju granulirana gnojiva, tada se koriste deponatori koji granule mogu deponirati na dubinu od 15-20 cm, u zonu korijena vinove loze. Osim klasičnih mineralnih, poput formulacija NPK 7:20:30 ili PK 15:30, odnosno 150-300 kg/ha ovisno o plodnosti tla, mogu se primijeniti i organsko-mineralna", pojašnjava on. 

Dodaje da su ona posebno formulirana te da sadrže 2-5% huminskih kiselina u granuli s NPK hranivima. "Na taj način se osim hraniva dodaju i huminske kiseline, koje imaju brojne pozitivne učinke na tlo i korijen vinove loze. One potiču mikrobiološku aktivnost tla, popravljaju njegova kemijska i fizikalna svojstva, ali isto tako potiču i rast i razvoj korijena vinove loze", nabraja on dobrobiti te precizira da doze primjene iznose od 150-350 kg/ha, ovisno o formulacijama dostupnim na tržištu te se deponiranjem primjenjuju u svaki drugi red, naizmjenično svake druge godine. 

Podrivanje prozračuje tlo 

Primjena deponatora, napominje Gluhić, osim polaganja gnojiva u zonu korijena vinove loze, potiče i prozračivanje tla te je svakako dobra tehnološke opcija za primjenu u zatravljenim vinogradima.

Gnojivo se uz pomoć deponatora može aplicirati prilikom podrivanja, tako da se obavi što bliže korijenu trsa. Podrivač napravi svojevrsni rez u tlu, a koji se nakon što padne kiša sam iznivelira. 

"Prednosti deponatora s podrivačem je više jer se pomoću njega može i mehanički i hidraulično regulirati lokalno doziranje gnojiva", ističe Ana Kalanj iz tvrtke Messis dodajući da na kraju pognojenog reda, korisnik zatvara doziranje kako ne bi došlo do nepotrebnog rasipanja. 

"Također, ako se gnoje prvi i zadnji redovi, može se zatvarati lijeva ili desna strana podrivačkog tijela koji rasipa gnojivo. Ovakav je deponator s podrivačem pogodan i za vinograde na nagibu, što ovisi o stupnju nagiba, i jačini traktora koji pogoni stroj", zaključuje. 

Peletirana organska gnojiva za temeljnu ishranu

Jedna od glavnih prednosti u gnojidbi kvalitetnim peletiranim organskim gnojivima je da se ne moraju deponirati, može ih se samo površinski distribuirati, kaže Mladen Ostojić, dip.ing.agr, zastupnik Hello Nature gnojiva. Nakon dezintegracije organskog nosača, pojašnjava on, hranjiva se spuštaju u rizosferu i formiraju organski kompleks iz kojeg se biljka hrani postupnim otpuštanjem kroz cijeli tijek vegetacije.

"Hranjiva iz takvog organskog kompleksa se ne ispiru i ne evaporiraju", ističe Ostojić dodavši da u slučaju jutarnje rose ili kiše dezintegracija nosača traje maksimalno pet minuta no da se ne mogu isprati niti evaporirati u zrak.  "Važna je visina košnje trave kako bi potrošnja hranjiva koju trava "krade" lozi bila minimalna" navodi on.

Tekuća gnojiva za produženi učinak 

Postoji još jedna tehnološka mogućnost, otkriva Gluhić, a to je primjena tekućih organskih ili mineralnih gnojiva, prskanjem po tlu prskalicama, poput herbicida. Kaže kako je ovo jednostavan način gnojidbe zatravljenih vinograda na nagibima, jer nema gubitaka, zbog brzog ulaska vodene otopine gnojiva u tlo. 

"Posljednjih godina dosta se upotrebljava otopina metilen-UREE, posebno formuliranog gnojiva, koji ima produženi učinak gnojidbe u tlu, dva do tri mjeseca nakon primjene", opisuje precizirajući da su doze primjene oko 20 lit/ha, s 200-300 litara vode, ovisno o stanju vinograda. 

"Metilen-UREA je posebno stabilizirani spoj UREE, dakle nije obična otopina UREE u vodi, koji se dobro veže u tlu te nema gubitaka ispiranjem niti hlapljenjem. Njezine molekule se isključivo razgrađuju mikrobiološkim putem, brojnim mikroorganizimima u tlu, koji može trajati i nekoliko mjeseci. Nakon toga one postaju dostupne za usvajanjem korijenom ili dolazi do daljnje razgradnje u tlu na amonijski i nitratni ion", objašnjava Gluhić uz napomenu da se ovaj tehnološki zahvat provodi početkom proljeća čime se osigurava dovoljna količina dušika u tlu, koji je potreban na početku razvoja vegetacija vinove loze, ali i za početni razvoj travnih vrsta u nasadu. 

"Ukoliko je potrebno, primjena metilen-UREE može se u istoj dozi provesti i nakon cvatnje vinove loze, i time osigurati dodatnu količinu dušika za rast bobica i grozdova tijekom ljetnog perioda", poručuje.  

Folijarna nikako ne može zamijeniti osnovnu gnojidbu

Ostojić pak upozorava da se tijekom vegetacije, ovisno o potrebi koristi i prihrana folijarnim gnojivima što ni u kojem slučaju ne može zamijeniti osnovnu gnojidbu. "Odnosno, teoretski može, ali je ekonomski u potpunosti neisplativo, jer su frekvencija zahvata i cijena koštanja iracionalni", kaže on i nastavlja da ukoliko se tijekom vegetacije pokažu simptomi nedostataka pojedinih hranjiva, folijarna intervencija u tom slučaju ima punog smisla, no da nikako ne može nadomjestiti nepoštivanje hranidbene bilance u temeljnoj gnojidbi.

"Sve se to događa kada biljka ne apsorbira dovoljno potrebnih elemenata iz tla, odnosno kada se za temeljnu gnojidbu koriste ona koja su nižeg tehnološkog nivoa i čija hranjiva prelaze u oblike koje biljka ne može apsorbirati", naglašava Ostojić uz upozorenje da baš zato treba ispoštovati vrijeme i količinu temeljne gnojidbe po jedinici površine ili po biljci.