Klima se mijenja, mogu li mediteranske sorte vinove loze uspjeti na kontinentu?

S obzirom na klimatske promjene, granice uspijevanja nekih mediteranskih kultura s vremenom bi se mogle pomicati sjevernije na kontinent. Mnogi već eksperimentiraju s maslinama, no kakva je situacija sa sortama vinove loze?

"Da, pomiču se granice, pa se mijenjaju i kulture. Ovo s maslinama u kontinentalnoj regiji je još uvijek na razini hobija, ali tko zna… Što se vinove loze tiče, također ima promjena, pa danas možemo vidjeti vinograde i u nekim područjima gdje ih nije bilo ranije, primjerice u Slunju, centralnoj Bosni, na visokim nadmorskim visinama…“, kaže prof. dr. sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Naš sugovornik pojašnjava kako se danas na kontinentu sve više sade sorte kasnije dobi dozrijevanja, što prije nije bio čest slučaj. Posebno se osvrnuo na slučaj rajnskog rizlinga u Njemačkoj, odnosno paradoksalnu situaciju gdje je kao kasna sorta, obično davao lagana i (pre)kisela vina, a danas su alkoholi visoki, a kiselost nerijetko niska.

Pitanje je ima li smisla?

Kada je riječ o dalmatinskim sortama koje bi se mogle danas saditi na kontinentu, prof. Maletić kaže kako već ima nekih pokušaja s pošipom i tribidragom (crljenak kaštelanski, zinfandel...) u Slavoniji i Baranji. Prema njegovom mišljenju, mnoge sorte mogu uspijevati, ali bi se promijenio profil njihovih vina, pa se postavlja pitanje ima li to smisla.

Osim toga, bez obzira na klimatske promjene, prevladava mišljenje stručnjaka da bi se i danas trebalo saditi iste sorte, ali one kasnijeg dozrijevanja i dobrog očuvanja kiselosti pogotovo kod bijelih sorti, no neki vinari u ravnici već eksperimentiraju s dalmatinskim sortama.

"Tribidrag već imaju vinarije Krauthaker iz Kutjeva i Gerštmajer iz Zmajevca. Što se tiče plavca malog, tu će promjene ići puno sporije. To je vjerojatno zadnja sorta koju bih sadio na kontinentu“, kaže prof. Maletić.

Otkrili i spasili 130 autohtonih sorti vinove loze, među njima Galac i Ruževina

Spomenuta vinarija Gerštmajer iz Zmajevca već desetak godina ima sortu zinfandel i to 380 trsova, a proizvedu oko 200 litara vina.

"U početku ova sorta koju zovu i tribidrag, crljenak kaštelanski i još nekoliko drugih naziva, nije pokazivala neku perspektivu, ali unazad nekoliko godina, sve je bolja“, kaže Ivan Gerštmajer Zelember, predsjednik Udruge vinogradara Baranje.

Trsove je, otkriva, njegov otac Mihalj dobio od pokojnog Plenkovića s otoka Hvara. U to vrijeme su prof.dr.sc. Edi Maletić i prof.dr.sc. Ivan Pejić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu radili istraživanja na toj sorti.

"Oni su odlučili poslati zinfandel na kontinent da vide kako će se ponašati u drugim uvjetima. Što se tiče klime i broja sunčanih sati Baranja i Hvar su vrlo jednaki. Ono što je razlika je tlo i količina oborina“, pojašnjava.

Mediteranskim sortama važna je crvenica i krš

Unazad dvije godine, kako se klima sve ubrzanije mijenja, rastu temperature, sve su duži sušni periodi, pa proizlazi da bi i mediteranske sorte bolje uspijevale na kontinentu.

Ipak, naš sugovornik je mišljenja da se to ipak neće dogoditi jer sorte kao plavac mali, tribidrag ili crljenak kaštelanski su izvorno mediteranske sorte kojima odgovara ne samo klima nego i tlo. "Tlo je jako važan faktor u razvoju vinove loze, crvenica i krš na kojima te sorte daju odlične rezultate mi jednostavno nemamo“, kaže Gerštmajer Zelember.

Prevladava mišljenje kako se vinari na kontinentu trebaju držati domaćih autohtonih sorti i kultivara vinove loze koji su za ovo podneblje.

Predsjednik Udruge vinogradara Baranje ističe kako dalmatinske sorte trebaju ostati u Dalmaciji jer tamo daju izuzetne rezultate, a to nije samo zbog klime nego i tla.

"Ono na čemu mi trebamo raditi je promocija autohtonih vina, domaća proizvodnja i podizanja novih nasada graševine, frankovke, cabernet sauvignona, kadarke i ponovno vratiti sjaj baranjskih vina", ističe.

Dodaje da Dalmatinci rade izuzetna crna vina i sorte koje pripadaju tim krajevima trebaju ostati tamo. "Mi možemo eksperimentirati i raditi studije, ali mislim da to treba ostati na tome. Svatko treba radititi ono u čemu je najbolji, a to je Baranja i kontinent za bijela vina, a Dalmacija i Istra za crvena vina“, zaključio je Gerštmajer Zelember.