Kruno Filipović: Vinogradarske položaje Međimurja treba zaštititi

U sklopu festivala Pušipela u Štrigovi održano je ocjenjivanje 200 uzoraka vina iz tri zemlje, Slovenije, BiH i Hrvatske te radionica o prestižnim vinogradarskim položajima Međumurja, koji sada polako dolaze u prvi  plan.

"Vinogradarske položaje Međimurja treba zaštititi iako se vinari još nećkaju, ali to je trend u današnjem vinogradarstvu i vinarstvu jer se pokazalo da očuvano tlo, dobre strukture ima optimalan rast i kvalitetniji urod", kazao je Kruno Filipović na radionici o položajima ovog kraja koje je prve na vinsku etiketu stavila vinarija Dvanajščak-Kozol i to najveći vrh Međimurja Mohokos na Natura sauvignon 2021. godine.

Vinograd je važniji od podruma

Prema njegovim riječima, položaj Businščak je još 70-ih godina prošlog stoljeća želio zaštititi legendarni vinar Franjo Lebar, koji je proslavio sortu sauvignona u Hrvatskoj. Danas vinarija Belović  baštini aromatski očuvani stil sauvignona berbe 2022. na Železnoj Gori. Lebar je prvi počeo buteljirati vina, još 1960. godine, i dobio oznaku geografskog porijekla, a kao trajnu uspomenu na njega uspostavljena je nagrada za najbolji sauvignon koja je ove godine otišla vinariji Žnidarić s osvojenih 88 bodova iz Marije Gorice u  Zagrebačkoj županiji.

Kako se čulo, Pravilnik o vinogradarstvu Ministarstva poljoprivrede navodi povijesne vinogradarske položaje, koji u Slavoniji počinju u Iloku, Erdutu, Dalju...

S druge strane, u Međimurju ima također niz položaja koji su manje poznati, ali pokazuju da je vinograd važniji od podruma. Naveo je cijeli niz od onih poznatijih kao što su već spomenuta Železna Gora, te Sveti Urban i Sveti Juraj, to su i Bujan, Cinzek, Ferenčak, Domovina, Globočki breg, Hasnački, Kukoljić, Lopatinec... Dakle, važan je sastav tla, koje je ilovasto, jer je najčešće čista ilovača, ali je i skeletno, te ima udio kalcija na južnim ekspozicijama vinograda u Gornjem Međimurju. Svi naši položaji su nezaštićeni, a poznati su koraci njihove zaštite, koji i ne koštaju puno, ističe. 

Filipović je naveo i neke znamenite svjetske položaje, kao što su oni u Burgundiji, koja je smještena u međuriječju tri velike rijeke u istočnoj Francuskoj, dok Međimurje obilježavaju Drava i Mura. Vina, pak, odležavaju u hrastu iz ovog kraja, kao što je to slučaj s pušipelom K-32 Roberta Horvata, predsjednika Udruge međimurskih vinara Hortus Croatie, koje dolazi s položaja Puščak, a 32 označava broj klona sljubljenih u jedno vino. Bačve su iz vlastite šume od kuda dolazi sirovina za barrique bačve od 225 litara bačvarije Srnec.

Jakopović ima najbolje ocijenjeno vino  

Među 200 pristiglih uzoraka vina na ocjenjivanje u Štrigovu iz tri zemlje, Slovenije, BiH i Hrvatske, najbolje ocijenjeno je bilo ono Branimira Jakopovića iz Železne Gore s osvojenih 93 boda. Nagrada za najbolji savignon iz 2023. ove  je godine otišla vinariji Žnidarić s osvojenih 88 bodova iz Marije Gorice u Zagrebačkoj županiji. Šampion kvalitete u kategoriji bijelih mirnih vina je vinarija Cmrečnjak iz Svetog Urbana s osvojenih 88 bodova, dok šampion kvalitete u kategoriji crnih mirnih vina za pinot crni iz 2019. godine dolazi iz vinarije Preiner vina iz Svetog Urbana s osvojenih  88 bodova.  

Nagrada u kategorji pjenušavih vina otišla je u slovenski Ormož vinariji Puklavec s osvojenih 91 bod.  

Predsjednica ocjenjivačkog suda dr.sc. Ivana Alpeza kazala je da se na ocjenjivanju vrednuje iskrenost vinara, zrelost vina te sljubljenost sa sortom. Dodala je da su se prošle godine vinari morali suočiti s problem kvalitete u vinogradu, jer im priroda 'ukrala' grožđe, ali da su pokazali umijeće i dobili zavidnu kvalitetu vina.

No, kako svake godine stasaju novi potrošači vina, potreban je konstantan prijenos znanja, baš kao i potreba učenja i razumijevanja svih čimbenika koji sudjeluju u stvaranju kakvoće vina, istaknula je. 

Prilikom otvorenja Festivala pušipela eurozastupnica Sunčana Glavak istaknula je da je za razvoj vinogradarsta kroz Vinsku omotnicu vinarima na raspolaganju 42 milijuna eura, koji su do 75 posto bespovratna sredstva. Inače, u osam godina u Međimursku županiju u poljoprivredu, odnosno ruralni razvoj uloženo je 180 milijuna eura, zaključila je Glavak.