Pretraga tekstova
Situaciju je dodatno pogoršao vrući zrak koji je prije desetak dana stigao iz Afrike. Suši se lišće, grožđe je izloženo štetnom UV-zračenju, kaže Zvonimir Vlatković
Ovako rani početak berbe u Ravnim kotarima nitko ne pamti, kaže poznati zadarski agronom mr.sc. Marijan Tomac. Kao prvi u anale ulazi Ivica Ražnjević, vlasnik ekološkog vinograda u Polači, koji je već potrgao sve grožđe na 18.000 čokota. Najprije merlot pa odmah potom syrah i cabernet sauvignon. Sve to punih mjesec dana prije nego lani kada je berbu počeo 10. rujna .
"Tako su odredili enolozi i Lucifer", izjavio je Ražnjević. Lucifer je toplinski val koji posebno dolazi do izražaja u vinogradima na kamenom tlu kao što je i kod Ražnjevića, jer kamen pojačano privlači sunčevu energiju.
Ove godine u svim, pogotovo u vinogradima na južnim ekspozicijama bilo je nužno navodnjavanje. Srećom Ražnjević ima sustav navodnjavanja kap po kap, a bunar Pribić je samo nekoliko kilometara od vinograda.
"Jednostavno, došlo je do prisilne zriobe pa se o bobicama nisu mogli odviti normalni procesi", kaže enologinja Pavlović, koja za područje Zadarske županije prognozira manji urod i manji radman u usporedbi s prijašnjjm godinama.
Slična ocijena je i dipl. ing. Zvonimira Vlatkovića iz Savjetodavne službe.
On je počeo prikupljati podatke na terenu. Prvo uzorkovanje u vinogradu sa introduciranim francuskim sortama pokazalo je da merlot sadrži nešto iznad 20 posto sladora, kiseline su oko 7.
"Znači, vrijednosti su malo povišene i valja se nadati da će početi lagano padati, ako u međuvremenu padne kiša", govori Vlatković. On ističe da je posebno teška situacija na benkovačkom području gdje je u posljednja tri mjeseca palo ukupno 16 litara kiše.
Situaciju je dodatno pogoršao vrući zrak koji je prije desetak dana stigao iz Afrike. Suši se lišće, grožđe je izloženo štetnom UV zračenju i toplom, suhom zraku. Gotovo da i nema razlike između dnevnih i noćnih temperatura što je za lozu i grožđe iznimno stresno.
"Ovo je definitivno najstresnija godina. Toplotni udari po trajanju i učestalosti najduži do sada, a kad se gledaju temperaturni prosjeci iznad 35 stupnjeva Celzijusa onda je ovo najveće isušivanje vinove loze odkad se ja bavim vinogradarstvom", kaže Zvonimir Vlatković.
Zvonimir Vlatković : U tri mjeseca samo 16 litara kiše
Ako je istina da dobro vino nastaje u vinogradu onda se vinogradari i vinari na područje Sjeverne Dalmacije nemaju bog zna čemu nadati. Urod grožđa u vinogradima Zadarske županije lani je iznosio 20 tisuća tona što je otprilike brojka na razini godina prije Domovinskog rata. Ove godine bit će toga puno manje. Samo još, kako reče jedan vinar, da zbog nesrazmjera sladora i kiselina, umjesto kvalitetnog vina ne ispadne - kvasina!
Foto: Vele Brkić / Zadarski list
Tagovi
Ravni Kotari Ivica Ražnjević Lucifer Prerana berba Toplinski val Navodnjavanje Sladori i Kiseline Kraljevski vinogradii
Autor
Više [+]
Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje