Pretraga tekstova
Kako bi ostvarili što bolji urod, Veleučilište u Požegi provodi istraživanje učinka mikorizne gljive koju su cijepili na korijen graševine, pinota crnog, chardonnaya, merlota i syraha.
Količina i kvaliteta ovogodišnjeg grožđa razveselila je brojne proizvođače, ali i profesore te studente Veleučilišta u Požegi koji brinu o 4,5 hektara vinograda.
"Vrijednosti šećera od 92 do 105 eksla i kiselina od 5,5 do 6,5 grama po litri su savršene. Ti parametri bi trebali dati alkohole oko 14%, što znači da ćemo dobiti malo snažnija bijela vina. Za pinot crni izmjerili smo šećere između 98 i 105 eksla, dok kiseline iznose od 5,5 do 6 grama po litri. Bobice nisu dehidrirale pa imamo dobru sirovinu za vino", kaže Josip Mesić, v.d. pročelnika Poljoprivrednog odjela.
Istraživanjem do još boljih rezultata u vinogradima!
Prema riječima našeg sugovornika, iako je ovogodišnji prinos od dva kilograma po trsu odličan, rezultati bi bili još bolji da suša nije utjecala na razvoj vinograda. Kako bi ostvarili što bolji urod, Veleučilište u Požegi provodi istraživanje učinka mikorizne gljive koju su cijepili na korijen graševine, pinota crnog, chardonnaya, merlota i syraha.
"U nepovoljnim uvjetima mikorizna gljiva ublažava stres biljke na sušu i omogućuje vinovoj lozi da nepristupačna hranjiva postanu pristupačna. U tlu se već nalaze mikroorganizmi, no na trsove su cijepljene izolirane, najpovoljnije gljivice", ističe Mesić.
U provedbi projekta, testiranju na mikorizu, sudjelovali su i sami studenti. Njihov prvi korak bio je brojanje grozdova po trsu. "Sve podatke zapisujemo, a nakon berbe deset trsova idemo na muljanje. Svaka kutija grožđa se mulja posebno jer imamo četiri skupine mikorize. Zatim grožđe još jednom istisnemo da dobijemo više soka koji tada iscijedimo u menzure. Jedan dio uzoraka koristimo za mjerenje šećera i kiselina, dok ostatak spremamo u plastične bočice, zamrznemo i šaljemo na analizu u Zagreb", naglašava studentica Ana Kelemenić.
Dajana Gecan, polaznica treće godine stručnog studija vinogradarstva-vinarstva-voćarstva istaknula je kako im je cilj dobiti što kvalitetnije grožđe, a time i vino. "Proizvodimo tri sorte: graševinu, chardonnay i muškat žuti. Svaki student ima svoju bačvu i mošt u koji dodaje kvasce kako bi potaknuo fermentaciju. Ja sam se odlučila za muškat žuti i Exotic kvasac stoga ću dobiti vino voćne arome izrazitog mirisa. Svakodnevno mjerimo kiseline i šećere te provjeravamo temperature. Budući da radimo prema raznim postupcima, proizvest ćemo 30-ak različitih vina", zaključila je Gecan.
Tagovi
Veleučilište u Požegi Josip Mesić Studentska vina Mikorizna gljiva Istraživanje Ana Kelemenić Dajana Gecan Vrijednost šećera
Autorica
Više [+]
Novinarstvom se bavi već nekoliko godina, a specijalizacija su joj poljoprivredne teme. Suradnica je mnogih medija vezanih za agrar.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje