Najranija berba grožđa u povijesti Ravnih Kotara, na Korčuli pamte i raniju

Vinogradari od Korčule do Ravnih Kotara, ove su godine započeli berbu grožđa puno ranije nego prethodnih godina. 

Suša i visoke temperature ubrzale su dozrijevanje, što je rezultiralo i smanjenjem uroda za 20 do 30 posto. Ipak, unatoč vremenskim izazovima, kvaliteta grožđa ostaje vrhunska, s visokim razinama šećera i stabilnim kiselinama, što obećava izvanrednu proizvodnju vina u nadolazećoj sezoni.

Grk iz Lumbarde kao ponos vinarije

Obitelj Batistić-Zure, koja se profesionalno bavi proizvodnjom grožđa i vina od 1996. godine, zabilježila je jednu od najranijih berbi u povijesti na Korčuli. Ovogodišnja na položaju "Defora" započela je 10. kolovoza, deset dana ranije nego što je to uobičajeno.

"Vinograd, koji se prostire na 6,5 hektara s ukupno 40 tisuća trsova, nalazi se na melioriranom kršu u Lumbardi, a podignut je 2011. pod nadzorom prof. dr. sc. Bernarda Kozine s Agronomskog fakulteta u Zagrebu", objašnjava Ivan Batistić.

Meliorirani krš pretvaraju u najveći obiteljski vinograd u jednoj cjelini na Korčuli

Ivan (29) i Marko (26), mladi su vinari iz Lumbarde, koji su se nakon studija vratili na Korčulu i nastavili obiteljski posao u obrtu koji je 1996. osnovao njihov otac Bartul. 

Obitelj upravlja i maslinikom s 500 maslina te voćnjakom s 200 različitih voćki. Poseban naglasak u proizvodnji stavljen je na autohtonu sortu grk, po kojoj su najpoznatiji, kao najveći proizvođači tog grožđa i vina u Lumbardi. 

"Proizvodnja je isključivo od grožđa iz vlastitih vinograda, a godišnje proizvedemo oko 25 tisuća litara“, dodaje Ivan.

Njihove najpoznatije etikete su grk "Bartul" i pjenušac "Quinta Essentia" te Sur Lie, a vinarija proizvodi vina od pošipa, plavca malog te kupažu pet crnih sorti (Cabernet Sauvignon, Merlot, Syrah, Plavac Mali, Alicante Bouchet ) pod nazivom "Rebellion".

Parametri šećera su gotovo savršeni

Posebno su ponosni na prošek od grka "Elysion", koji na poseban način predstavlja ovu autohtonu sortu.

"Naša najranija berba bila je 3. kolovoza 2017., no ove smo godine započeli 10. kolovoza s pošipom, što je također vrlo rano. Unatoč sušnoj godini, prvotni rezultati govore kako je grožđe iznimne kvalitete“, dodaje. 

Parametri šećera su gotovo savršeni – grk ima između 95 i 100 Oechslea (jedinica za mjerenje gustoće vinskog mošta, op.a.), dok crni blend Merlota i Syraha doseže 125, što sugerira da će vina imati preko 17 posto alkohola. Istovremeno, sve kiseline su očuvane zahvaljujući pažljivoj prehrani preko lista i korištenju algi. 

"Poseban izazov ove godine bila je suša, no unatoč tomu pokazalo se kako je i ove godine vinograd u odličnoj formi. Prošle godine smo posadili dodatnih 1,5 hektara, čime smo ga kompletirali", kaže.

Obitelj Batistić-Zure, proizvodi osam etiketa, od kojih pet svake godine, dok tri variraju ovisno o urodu. Njihov prošek od grka, kao i macerirani grk iz amfore sa šest mjeseci maceracije, donose inovativan pristup vinarskoj tradiciji Lumbarde. 

Teren od ukupno deset hektara, obuhvaća i maslinik te voćke poput rogača, šipka i smokava. S ovim proširenjem obitelj planira dodatno osnažiti svoju proizvodnju.

U planu im je započeti s navodnjavanjem, pronađen je izvor vode, jedino cijeli projekt treba detaljno razraditi. Kod ove obitelji ništa se ne prepušta slučaju.

"Naša vina, osim našim neprestanim učenjem i marljivim radom tijekom cijele godine, nastaju zahvaljujući savjetima prof. Kozine, koji je projektirao vinograd i pomogao nam da postignemo vrhunske rezultate. Priprema terena uključivala je drobljenje vapnenca kako bi se stvorila kombinacija njega i crvenice", zaključuje. 

Autohtone sorte dobro podnose sušu

Poljoprivredna zadruga "Maslina i Vino", smještena u Polači blizu Zadra, čiji su vlasnici Radoslav Bobanović i Željko Uzelac, ove je godine zabilježila najraniju berbu grožđa u povijesti Ravnih Kotara.

Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, berba je započela znatno ranije nego prijašnjih godina, i to na svim sortama odjednom. 

"Kod nas se tradicionalno održava pokazna berba Zadarske županije za sve vinare, a obično je označavala početak berbe u našem kraju, dok smo ove godine tim događajem obilježili njen završetak", ističe Bobanović. 

Vinova loza, masline i smokve - Tri eko gracije Dalmacije Poljoprivredne zadruge MasVin

Dakle berba je završila 1. rujna, dok bi prijašnjih godina tek počinjala i trajala do sredine listopada. 

"Ranije su obično bile ciljane za određene sorte kako bi vinu dali specifičan karakter. No ove je godine sve krenulo ranije zbog suše. Autohtone sorte poput babića, plavine, crljenka, maraštine i debita bolje su podnijele ekstremne uvjete, dok su međunarodne sorte poput syraha, merlota, caberneta i pinota noira doživjele šok", objašnjava.

Berba na njihovih 11 hektara donijela je očekivani prinos od sedam vagona grožđa, što bi trebalo rezultirati proizvodnjom između 30 i 35 tisuća litara. Randman odnosno omjer između količine ubranog grožđa i količine dobivenog vina, ostaje standardan – od dva kilograma grožđa dobit će se otprilike jedna litra nektara. 

"Možda nećemo dostići potpuno planirane količine, no bit ćemo vrlo blizu željenog rezultata", dodaje.

Navodnjavanje u ključnim trenucima

Ističu kako, unatoč ranijem početku berbe, svi parametri grožđa, poput sladora i kiselina, odgovaraju onima iz prethodnih godina.

Suša je predstavljala izazov, ali zahvaljujući sustavnom navodnjavanju su ostali u dobrom stanju.

"Navodnjavali smo tri puta u ključnim trenucima – prvi put sredinom lipnja, nakon svetog Ante. Drugi put početkom srpnja, a zadnji sredinom istog mjeseca, prema pokazateljima detektora vlage", objašnjava.

Najranija berba grožđa u povijesti vinogradarstva u kontinentalnoj Hrvatskoj

Kiša koja je pala krajem berbe nije bila od koristi, ali je bila iznimno važna za masline, koje su ove godine u boljoj formi nego prethodnih. Visoke temperature spriječile su napade štetnika poput maslinove muhe. 

"Cijelu godinu nismo imali ozbiljnih problema s bolestima vinove loze zahvaljujući položaju vinograda na kamenitom kršu, gdje vjetrovi i suha klima sprječavaju razvoj gljivičnih bolesti", dodaje Bobanović.