Najranija berba grožđa u povijesti vinogradarstva u kontinentalnoj Hrvatskoj

Berba grožđa u kontinentalnim vinogradima diljem Hrvatske počela je i mjesec dana ranije nego inače. Iako vinovoj lozi pogoduje sunce, suša nije poželjna, pa su se uzgajivači morali prilagoditi ekstremnim vremenskim uvjetima.

Od Srijema, preko vinograda koji se nalaze na rubovima Geoparka Papuk, pa sve do Međimurja, provjerili smo kako su se vinogradari nosili s izazovima koje su donijeli ekstremni vremenski uvjeti tijekom cijele godine.

Manji urod, vrhunska kvaliteta grožđa

"Berba u Iločkim podrumima ove godine započela je iznimno rano, već u prvom tjednu kolovoza. Prema riječima najstarijih stanovnika Iloka, ovako rani početak u srijemskom vinogorju nikada prije nije zabilježen. Razlog za to leži u specifičnim vremenskim uvjetima tijekom vegetacijske sezone", ističe Vesna Štajner, voditeljica odnosa s javnošću u Iločkim podrumima d. d.

Dugotrajne visoke temperature tijekom proljeća i ljeta ubrzale su dozrijevanje grožđa, što je rezultiralo ranijim nakupljanjem šećera. Uz to, ove godine zabilježeno je znatno manje oborina – samo 200 litara po kvadratnom metru, što je tri puta manje od prosjeka u normalnim godinama. 

Zbog toga je u bobicama manje soka, što će uzrokovati smanjenje količine vina za 20 do 30 posto u usporedbi sa standardnim uvjetima.

"Temperature iznad 32 stupnja Celzijusa tijekom cvatnje smanjile su oplodnju, a kasnije i proizvodnju grožđanog soka. Dugotrajni vrući vjetrovi dodatno su otežali tehnološke procese u vinogradima, uključujući zaštitu i uvlačenje loze u žice. Naša su polja dodatno pogođena tučom početkom lipnja, koja je potpuno uništila urod na 50 hektara, utječući ne samo na ovu, već i na sljedeću godinu“, napominje Štajner. 

Zbog svih navedenih problema očekivanim smanjenjem proizvodnje vina za oko 30 posto s vlastitih površina, ali planiraju nadoknaditi manjak povećanim otkupom od kooperanata.

Ukupno obrađuju 350 hektara vlastitih vinograda, dok je u cijelom vinogorju Srijem pod vinovom lozom oko 1.500 hektara.

"Ipak, srećom, kvaliteta ovogodišnjeg grožđa je izvanredna, s visokim razinama šećera i stabilnim kiselinama u posljednjim tjednima, što će omogućiti proizvodnju vrhunskih vina. Planiramo proizvesti oko 3 milijuna litara vina, uglavnom s naših vlastitih površina, dok će manji dio doći iz otkupa od kooperanata iz Srijema", dodaje. 

Primarna sorta koju uzgajaju je Graševina, a uz nju njeguju i druge bijele sorte poput Traminca, Chardonnaya, Pinota bijelog, Rajnskog Rizlinga i Pinota sivog.

Od crnih sorti, posebnu pažnju posvećuju Frankovki i Cabernet Sauvignonu. Fokus im je na proizvodnji čistosortnih vina, uz tri bijele i jednu crnu kupažu.

"Kako bismo se prilagodili klimatskim promjenama, planiramo izgradnju sustava za navodnjavanje. Zbog opsega naših površina, ova će investicija biti realizirana u fazama, postupno obuhvaćajući dio po dio vinograda. Za sljedeću godinu planirano je podizanje 5 hektara novog nasada i pomlađivanje vinograda na oko 15 hektara, koristeći postojeće sorte", objašnjava.

Tehnološke promjene za očuvanje kvalitete

Orahovački vinogradi smješteni su u netaknutoj prirodi Slavonije, u krajoliku zapanjujuće ljepote i raznolikosti koji je idealan za uzgoj vinove loze i vinarstvo.

"Berba je ove godine započela 13. kolovoza, što je nešto ranije nego inače. Na raniji početak utjecali su vremenski uvjeti, koji su ubrzali dozrijevanje grožđa i omogućili nam da u pravom trenutku započnemo kako bismo očuvali optimalnu kvalitetu", priča nam Anita Tepeš, brand menadžerica vinarije PP Orahovica.

Proljetni mjeseci bili su kišoviti, što je pogodovalo rastu vinove loze, dok je kasnije sušno razdoblje ubrzalo zrenje. Prva polovica vegetacijske sezone bila je vrlo vlažna, što je otežalo kontrolu bolesti vinove loze, dok je kasnija suša utjecala na smanjenje prinosa i promjenu omjera kiselina.

"Zdravstveno stanje grožđa ove godine je izvrsno, s vrlo kvalitetnim i zdravim plodovima. Ipak, zbog suše, zabilježene su visoke razine šećera, što je rezultiralo nižim razinama ukupnih kiselina. Ovaj omjer šećera i kiselina oblikovat će profil i stil vina koja planiramo proizvesti, dajući im bogatiji, puniji okus s naglašenom zrelošću", dodaje Tepeš. 

U PP Orahovici uzgajaju različite sorte grožđa, uključujući Silvanac zeleni, Graševinu, Rajnski Rizling, Pinot sivi, Chardonnay, Sauvignon i Traminac, iz kojih proizvode svježa i aromatična bijela vina.

Njihova crna vina, poput Frankovke, Cabernet Sauvignona i Cabernet Franca, poznata su po bogatoj strukturi i okusima tamnog voća i začina.

Tepeš objašnjava kako svaka sorta donosi jedinstvene karakteristike, od osvježavajućih voćnih nota do punih, taninskih okusa, prilagođavajući se raznim ukusima ljubitelja vina. Trenutno obrađuju 161,68 hektara vinograda, što zahtijeva pažljivo upravljanje i održavanje.

"Ove godine smo prvi put isprobali navodnjavanje vinograda kako bismo se prilagodili klimatskim promjenama i osigurali optimalne uvjete za razvoj vinove loze. U budućnosti planiramo nastaviti istraživati i primjenjivati nove tehnologije i metode koje će nam pomoći da odgovorimo na izazove sve izraženijih klimatskih promjena“, ističe Tepeš.

Trenutno nemaju planove za proširenje površina vinograda, ali razmatraju mogućnost uvođenja novih sorti u nadolazećim godinama.

"Uvođenje novih sorti moglo bi pomoći u prilagodbi na promjenjive uvjete i preferencije tržišta", zaključuje Tepeš.

Manjak radne snage ugrožava vinogradare 

Vinarija Cmrečnjak, smještena u Svetom Urbanu u Međimurju, samo dvadesetak kilometara od granice sa Slovenijom, svoju je priču započela 1992. godine.

Danas je to moderna vinarija koja raspolaže suvremenom tehnologijom za obradu grožđa i vina, zahvaljujući kojoj na tržište plasiraju 17 vrsta vrhunskih vina.

"Ove godine prva berba obavljena je 26. kolovoza, što je najranija koju smo dosad imali. Od početka vinogradarske godine svi su se procesi u vinogradu dogodili dva tjedna prije nego što je uobičajeno. Ljetne vrućine dodatno su ubrzale sve procese, pa je berba ove godine počela tri do četiri tjedna ranije nego što je uobičajeno“, kaže nam Martin Cmrečnjak, direktor vinarije Cmrečnjak.

Obrađuju oko 30 hektara vinograda. Vinogorje Međimurje obuhvaća oko 550 hektara registriranih u ARKOD-u, uz dodatne površine koje obrađuju "vikend vinogradari". Tijekom sezone suočili su se s velikim problemom plamenjače.

"Ovogodišnji urod bit će manji za 20 do 30 posto od normalne berbe zbog slabije rodnosti, kao i utjecaja mraza i tuče, ovisno o položajima i sortama. Srećom, kvaliteta ove godine je izvrsna, zdravstveno stanje je odlično, ističe Cmrečnjak, šećeri su umjereni do visoki, a kiseline brzo padaju, što je zahtijevalo brzu berbu", napominje Cmrečnjak.

Broj vinograda svake godine u Međimurju je u opadanju zbog nedostatka radne snage i starosti vlasnika vinograda, pa se mnogi vinogradi nažalost krče. 

"Novih nasada u našem kraju neće biti dok se ne riješi problem zlatne žutice", objašnjava.

Njihova vina osvojila su brojne domaće i međunarodne nagrade. Naglasak im je na sortama Sauvignon i Pušipel, po kojima je Međimurje poznato, ali uzgajaju i druge međunarodne sorte poput Silvanca zelenog, Muškata žutog, Pinota sivog, Rajnskog Rizlinga, Pinota crnog, Rizvanca i Merlota.

"U budućnosti nas očekuje nastavak rasta cijena vina zbog velike potražnje i nedostatka glavne sirovine, grožđa. Planiramo smanjenje broja etiketa i vrsta vina koje prodajemo te pripremu novih vinograda za maksimalno mehaniziranu obradu“, zaključuje.