Nesvakidašnje otkriće u Veliću - antički tijesak za grožđe

Vinogradarstvo je itekako ukorijenjeno u dalmatinskom škrtom kamenjaru te je kao najstarija i jedna od najvažnijih biljnih kultura snažno obilježila živote ljudi tog podneblja odigravši važnu ulogu u razvoju civilizacije, prehrani, medicini i mitologiji. O njegovoj važnosti znali su i stari Rimljani. Tragove njihovog rada sasvim slučajno, kako to obično i biva s velikim otkrićima, na stazi koja povezuje Velić i Grab otkrivena je prava namjera i svrha bunara za kojeg se vjerovalo da potječe iz turskog vremena.

Naknadnim detaljnim analizama sve je ukazivalo da se radi o antičkom tijesku za grožđe što je izazvalo veliki interes javnosti, poglavito struke.

Cijela ekspertiza oko ovog jedinstvenog arheološkog otkrića započela je tijekom radova na projektu tematske staze između ova dva triljska mjesta kada je o bunaru, u narodu još poznatom kao Kamenica, u cilju zaštite i prezentacije kulturne i prirodne baštine, Mario Kozina obavijestio institucije o postojanju ovog svojevrsnog bazena kojeg je do tada lokalno stanovništvo koristilo u različite svrhe.

Informaciju je Institut za povijest i umjetnosti proslijedio Tonku Bartuloviću koji već duže vrijeme radi na sustavima akumulacije pitke vode na krškom terenu.

Bunar se koristio i za napajanje stoke 

Naime, nakon njenog čišćenja od raznog biljnog otpada koji se godinama taložilo, po strukturi i analizi pojedinih elemenata, namjena iste postajala je sve jasnija. Sve je ukazivalo da je to zapravo antički tijesak za grožđe.

"Iako ga je stanovništvo niz godina između ostalog, koristilo za napajanje stoke, postojala je i legenda o zakopanom blagu u neposrednoj blizini. Izvorna namjena kamenice nije bila poznata sve dok nismo zasukali rukave i temeljito je očistili od nagomilanih grančica, lišća, zemlje i kamenja. Tek tada po strukturi i analizi pojedinih elemenata, sve je ukazivalo da se zapravo radi o starom rimskom tijesku", tvrdi Mario Kozina bivši predsjednik Mjesnog odbora Velić i jedan od nekolicine mještana koji su radili na revitalizaciji ovog nevjerojatnog otkrića. Jedan je od rijetkih koji je potaknuo pitanje daljnjih istraživanja, evidentiranja i valorizacije spomenute baštine.

Priča o Veliću i njegovom tijesku, kaže Kozina, započela je još prije dvanaest godina kada su već onda uvidjeli da to nije obična kamenica ili prirodni spremnik, nego nešto mnogo ozbiljnije. Godinama je naš sugovornik dovodio razne stručne osobe iz sfere arheologije, ali nitko nije dao konkretan zaključak niti se posvetio istraživanju i definiranju svrhe ovog objekta.

"U samom 'bunaru' postojali su kanali koji su očito imali svoju ulogu i značaj, pa je cijeli slučaj zainteresirao Tonka Bartulovića, inače eminentnog stručnjaka po pitanju sustava krške akumulacija pitke vode. Njegovim zalaganjem i uz pomoć volontera i pravnih osoba, dobili smo konkretne odgovore na naša pitanja, a jednako tako valorizirali smo dio vrlo vrijedne baštine našeg mjesta", istaknuo je Kozina.

Posebnost ovog tijeska je u njegovom jedinstvenom smještaju unutar bazena što je cijeli proces pripreme, gnječenja i tiještenja učinio vrlo praktičnim. Samo tiještenje vrlo vjerojatno se vršilo zatezanjem grede na zapadnoj strani kuka, a koje je uporište imala na suprotnoj strani litice iznad bazena.

Veliki antički agrarni kompleks

Ipak više o svemu zna Tonko Bartulović koji antički tijesak iz Velića smatra značajnim otkrićem jer svojom veličinom kapacitetom i konačno kvalitetom ukazuje na veliki antički agrarni kompleks na tom području.

"U tom promišljanju nameće se povezanost s drugim reprezentativnim objektom Maginčića bunarom, zapremnine 123 kubična metra, iskopanog u živoj stijeni, kojeg je također potrebno dodatno proučiti i istražiti", smatra Bartulović.

Tim područjem, domeće, odnosno uzduž južne strane sela pronađeni su i tragovi antičke ceste s kolotrazima, koja je u tom dijelu moguća kao dio ceste Salona-Argentarija, potvrđenom miljokazom iz 236 godine pronađenim na njivi Krivaća u Veliću.

"Istraživanja naselja u zapadnom dijelu sela kojeg provodi Filozofski fakultet u Zagrebu može se dovesti u izravnu vezu s tijeskom. Važno je i napomenuti kako je u neposrednoj blizini ovog senzacionalnog otkrića pronađen i kamenolom s nedovršenim stećkom, a poznata nekropola ovih kamenih spomenika nalazi se u jugoistočnom dijelu od ovog lokaliteta u zaseoku Gornje selo", kaže Tonko Bartulović.

Zaštita sveukupne baštine prioritetno mora biti usmjerena na neodgodivo i žurno stvaranje detaljnije baze podataka radi zaštite nacionalne materijalne baštine. Taj zadatak povjeren je institucijama koje u ovom trenutku nemaju mogućnost kontrole i prevencije u prostoru. Stoga je potrebno, uvjeravaju nas u Veliću, nužno ostvariti sinergiju institucija, udruga i pojedinaca.