Pretraga tekstova
Danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju stupa na snagu primjena dokumenta koji prate pošiljku od grožđa i vina odnosno pratećih dokumenata.
Sukladno Pravilniku o registru vinograda, obaveznim izjavama, pratećim dokumentima i podrumskoj evidenciji („Narodne novine“, br. 121/10, 132/10, 78/11, 48/13), danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju stupa na snagu primjena dokumenta koji prate pošiljku od grožđa i vina odnosno pratećih dokumenata.
Nadalje, temeljem članka 18. gore navedenog Pravilnika, Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju, odnosno regionalni uredi Agencije nadležni su za izdavanje pratećih dokumenata te ih proizvođači mogu zatražiti u regionalnim uredima Agencije prema mjestu prebivališta.
Prateći dokument sastoji se od 3 istovjetna primjerka i upute za popunjavanje te ima unaprijed otisnuti „referentni broj“.
Prateći dokument koji će izdavati Agencija namijenjen je za proizvode koji nisu u sustavu trošarina i za male proizvođače.
Isto tako, ovaj dokument će služiti kao prateći dokument prilikom izvoza u treće zemlje i kao certifikat (potvrda) o zaštićenoj oznaci izvornosti (ZOI) ili zaštićenoj oznaci zemljopisnog podrijetla (ZOZP) te godini berbe ili oznaci sorte.
Primjer pratećeg dokumenta proizvoda od grožđa i vina možete pogledati u prilogu članka
Foto: STOCK.xchng
Dokumenti
Izvori
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Tagovi
Prateći dokument Grožđe Vino Europska unija Proizvodnja Hrvatska
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje