Pretraga tekstova
Obavijest Savjetodavne službe za vinogradare.
Pregledom vinograda po Varaždinskoj županiji utvrđeno je da je vinova loza u različitim razvojnim fazama (BBCH 07-11). Ranije sorte već su u fazi do 5 listića, dok su one kasnije tek u fazi vunastog pupa. Vinogradarima koji u vinogradima imaju kasnije sorte, a još nisu obavili prvu zaštitu, svakako preporučamo da to naprave (vodite se preporukom od 13. travnja 2015).
Prognostičari predviđaju slijedećih sedam dana više dnevne temperature, uz nešto kiše krajem vikenda, pogotovo 25. na 26. travnja. Stoga predviđamo bujniji i brži rast vinove loze.
Pregledom vinograda za sada nije uočen značajan napad niti štetnih gusjenica, niti grinja, no svakako preporučamo da pratite nasade i krenite u tretiranja čim primijetite opravdane razloga za to.
Zbog faze u kojoj se loza nalazi te zbog vremenskih prilika i temperature, važno je provesti drugu usmjerenu zaštitu vinograda protiv crne pjegavosti (Phomopsis viticola). Registrirani preparati za ovu fazu nalaze se u tablici.
Registrirani preparati za suzbijanje crne pjegavosti:
Djelatna tvar | Sredstvo | koncentracija |
Metiram | Polyram DF | 0,2% |
Ditianon | Delan 700 WDG | 0,05% |
Propineb | Antracol WG 70 | 0,2% |
Mankozeb | Penncozeb 75 DG, Star 80 WP, Dithane DG neotec, Pinozeb, Mankozeb | 0,2-,025% |
Vinograde treba i pregledati na moguću pojavu pepelnice, a na mjestima, gdje je prošle godine ta bolest bila značajno prisutna, obavite zaštitu nekim od sumpornih preparata kao što su Chromosul 80, Kossasn WG, Cosavet DF, Sumpor SC-80, Thiovet jet, Kalinosul 80 WG ili Sulfolac 80 WG u koncentraciji 0,3-0,5%. Osim što suzbijaju pepelnicu, navedeni pripravci pokazuju i određeno sporedno djelovanje na lozine grinje šiškarice.
Zaštitu provodite prije najavljenih oborina i za mirna vremena.
Obavezno prije pripreme i primjene sredstava za zaštitu bilja pročitajte priložene upute i upozorenja za uporabu, te ih se pridržavajte. Korisnici su dužni zbrinuti otpadnu ambalažu na propisan način.
Martina Borić dipl.ing.agr
Martina.Boric@savjetodavna.hr
Tagovi
Savjetodavna služba Preporuke Savjeti Varaždinska županija Sorte Listići Druga zaštita Crna pjegavost Antracol WG 70 Pinozeb Pepelnica Sumpor Sulfolac 80 WG Kalinosul 80 WG Lozine grinje šiškarice Martina Borić
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje