Suša je izravna prijetnja vinovoj lozi, kako ju prilagoditi klimatskim promjenama?

Nakon što je u svibnju potpisan ugovor s partnerom Poljoprivrednim fakultetom u Novom Sadu, jučer je u vijećnici Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održana početna konferencija o projektu "Prilagodba vinogradarstva klimatskim promjenama kroz implementaciju adaptabilnih genotipova vinove loze - AdaptVitis".

Ovaj prekogranični projekt Hrvatska - Srbija, podsjetili su stručnjaci, provodi se na dvije lokacije: na pokušalištu FAZOS-a u Mandićevcu te u Sremskim Karlovcima na imanju novosadskog fakulteta. Opći cilj mu je poboljšanje prilagodbe vinogradarstva klimatskim promjenama, trajat će 36 mjeseci, a ukupna vrijednost ove aktivnosti je 2.553.600 eura.

Sudionici s osječke strane su dekan, prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić, prof.dr.sc.Mato Drenjančević, prof.dr.sc. Miroslav Lisjak, izv.prof.dr.sc. Monika Marković, prof.dr.sc. Vesna Rastija, prof.dr.sc. Andrijana Rebekić, doc.dr.sc. Jurica Jović, dok je voditelj ekipe doc.dr.sc. Toni Kujundžić. Voditelj ispred ekipe s Univerziteta u Novom Sadu, odnosno Poljoprivrednog fakulteta je prof.dr. Dragoslav Ivanišević, a članovi su doc.dr. Mladen Kalajdžić, dr. Maja Mišković, doc.dr. Goran Barać i msc. Sara Todorić.

AdaptVitis: Projekt koji će dati rješenja za prilagodbu vinove loze klimatskim promjenama

"Suradnjom dvaju fakulteta omogućeni su znanstveni pristup i nova tehnička dostignuća, a sve kako bi očuvali vinske sorte i vinogradarstvo u ovoj regiji", rekao je državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Domagoj Mikulić. 

Kad bi znali što nas očekuje od klime, bili bismo milijunaši

Voditelj hrvatske strane, Toni Kujundžić okupljenima je istaknuo kako će nastojati pružiti sve potrebne informacije proizvođačima i predstaviti im nove sortimente jer značajne štete koje imamo u mnogim vinogorjima ukazuju nam da se moraju mijenjati i prilagođavati.

"Bitno je stalno istraživati i ponuditi proizvođačima svojevrsnu alternativu za uzgoj i opstojnost vinogradarstva i vinarstva", rekao je Kujundžić i istaknuo primjer kako su sortu Solaris u Iloku već u utorak počeli brati, što je čak mjesec i pol prije vremena berbe u višegodišnjim prosjecima.

"Kad bi znali što nas očekuje bili bismo milijunaši. Ne znamo što možemo očekivati od klime, ali jasno je da će se ona mijenjati i da nema predvidivoga trenda. I što možemo? Jedino se prilagođavati izborom sortimenta na određenim položajima", poručio je i rekao da je već jasno da u ovim negativnim klimatskim uvjetima položaji niži od 100 metara nadmorske visine nisu prilagođeni vinogradarstvu.

"Koje sorte koristiti, odgovor je koji treba dati struka. A najbolji odgovor će dati istraživanja kako proizvođači ne bi morali sami eksperimentirati. Struka je tu da da svoj doprinos i preporuke s razvojem novostvorenih kultivara", naglasio je. 

Cilj je i smanjenje korištenja zaštitnih sredstava 

Voditelj je istaknuo i da je cilj projekta doći do smanjenja zaštitnih tretmana pa smanji li se za tri ili četiri i to je velika stvar te donosi i velike uštede na površinama.  

Kako je objasnio, zajednički izazov kojim se bavi ovaj prekogranični projekt leži u ranjivosti vinogradarstva u regijama istočne Hrvatske i zapadne Srbije na utjecaje klimatskih promjena, posebice stresa uzrokovanog sušom koji predstavlja izravnu prijetnju vinovoj lozi, utječe na njen rast, razvoj i prinos. Nedovoljna dostupnost vode zbog promjenjivih klimatskih uvjeta može rezultirati smanjenom produktivnošću loze i smanjenom kvalitetom grožđa.

"Uzgajivači grožđa moraju se boriti s fluktuirajućim temperaturama i promjenjivim obrocima oborina što čini izazovnim implementaciju stabilnih praksi i uzgoja", kazao je u izlaganju voditelj projekta s hrvatske strane.

Postavlja se pitanje stoga jesu li postojeći kultivari grožđa prikladni za izdržavanje sve većih izazova koje donose klimatske promjene. Ova ranjivost zahtijeva identifikaciju kultivara koji pokazuju otpornost na klimatske promjene jer one predstavljaju ozbiljnu prijetnju uzgoju vinove loze i proizvodnji vina, koji su bitna gospodarska aktivnost u regiji, rečeno je u vijećnici Fakulteta agrobiotehničkih znanosti. 

Centri za prevenciju negativnih utjecaja klimatskih promjena

Kako je Kujundžić prikazao na početnoj konferenciji kroz projekt će se ispitivati do sada nedovoljno istražen potencijal novostvorenih sorti vinove loze kao alternativa za uzgoj i dugoročnu održivost vinogradarstva i vinarstva u prekograničnom području. Uspostava Centara za prevenciju negativnih utjecaja klimatskih promjena u vinogradarstvu s obje strane granice, ključna je za sustavno praćenje klimatskih uvjeta, poticanje istraživanja otpornih kultivara.

Izgradnjom modernih i tehnološki izvrsno opremljenih centara ostvarit će se snažan doprinos vinogradarstvu i vinarstvu budući da će centrI osim za istraživanja, služiti i za obuku studenata, mladih istraživača te vinogradara i vinara.

"Praktički 70 godina od našeg osnivanja nismo imali ovakvu investiciju u infrastrukturnu imovinu kao što sada imamo u ovom projektu. Svakako ćemo imati bolje uvjete i za nastavu, ali i za naše kapacitete u vinogradima", rekao je Dragoslav Ivanišević, profesor vinogradarstva na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu.

Naglasio je da je to jako važno za edukaciju studenata, ali i vinogradara u Srbiji te regiji.