Trnjka ima manje od 50 ha - ovaj oprašivač blatine dobio i svoj festival

Bio je samo ljubavnik blatini u vinogradu, a trnjak, koji raste između Neretve i Cetine, sada ima i svoj festival u Ljubuškom te međunarodni dan koji se obilježava 17. lipnja. Međutim, nema puno ove autohtone vinove loze, samo 17 ha ili 0,64 posto u sortimentu crvenih sorti Hercegovine te nešto malo više s druge strane granice u Hrvatskoj.  

"Dug je još put pred nama. Tek smo na početku revitalizacije ove autohtone sorte vinove loze, koja raste u Dalmatinskoj zagori i Hercegovini, a ove godine imat ćemo i prvu berbu klonskog trnjka", kazao je dr. sc. Goran Zdunić s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, koji je s prvim doktorom enologije u BiH, Tihomirom Prusinom i dipl. ing. Mariom Lekom s Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara, predstavio "krvnu sliku" trnjka, koji bi trebao dati novo crno vino na tržištu.

Roditelji nepoznati, ali ima puno srodnika

Govoreći o podrijetlu vinove loze s posebnim osvrtom na trnjak, dr.sc. Zdunić je rekao da nisu u istraživanju identificirali tko su mu roditelji, ali da ima puno polu braće i sestara, bilo da se radi o internacionalnim sortama, kao i domaćim poput autohtone žilavke.

Inače, napominje, sekvencioniranjem genoma usporedili su naše autohtone sorte s onima u svijetu te došli do zaključka da je primjerice talijanska sorta Bambino Bambino bianco, predak mnogih dalmatinskih sorata, kao što je debit.

No, sigurno je, ističe, da je trnjak nastao na ovim našim prostorima, ali ne može tvrditi je li to bio Imotski, Vrgorac ili Ljubuški jer su sve autohtone sorte na ovim našim prostorima, jednom donesene, a njihova pradomovina je zapadna Azija.

Kako se čulo, u istraživanju su bila 3.525 uzoraka, od čega se na silvestris odnosi njih 60. Detektirali su da trnjak ima jako puno potencijala za proizvodnju vina. Uz to, pomaknuli su granicu starosti vinove loze koja je do sada iznosila sedam do osam tisuća godina na čak 11.000 godina, pojasnio je dr.sc. Zdunić.

S druge strane, trnjak je sve do 2000. godine bio u skupini ostalih sorti u kompoziciji vina sorte blatina, za koju legendarni enolog Prusina drži da je bolje oprašuje sortu Alicante Bouschet. Trnjak se spominje često u stručnoj literaturi, a vinarija Hercegovina sadila ga je još početkom 80-ih godina prošlog stoljeća.

Vinarija Nuić prva krenula s trnjkom?

Naime, prednost se davala sortama obojenog soka, radi popravka boje blatine. Nadalje, Prusina kaže da nema pravog trnjka bez dobre hrastove drvene bačve te barem četiri godine odležavanja vina. U tri godine istraživanja određene su prosječan sadržaj šećera i kiseline u moštu, te utvrđeno da trnjak ima 19 kromosoma.    

Vlasnik vinarije Nuić, Josip Nuić ističe da i danas smatra da je trnjak najbolje vino, a ponosan je na svoj doprinos vraćanju mu zasluženog mjesta jer je u to vrijeme, prije 10-ak godina bilo u modi da je sve iz vana bolje od onoga što imamo na kućnom pragu. Istina, ne krije da je dva puta bio na rubu stečaja, danas velike vinarije, koja bi uskoro trebala biti i potpuno završena.      

Vinar Josip Tolj iz Blatnice kod Čitluka nam je otkrio da su u Parizu, nakon jedne vinske izložbe, otkrili da je trnjak genetski najsličniji cabernet francu, što bi moglo značiti da su ga u naše krajeve donijeli još Napoleonovi vojnici.      

Trnjak položen na dno Crvenog jezera

Predsjednik Udruge vinogradara i vinara Cvit, Tomislav Jerković iz Imotskog, kaže da su još prije nekoliko godina imotski vinari došli na ideju kako bi bilo lijepo staviti vino naših autohtonih sorti, po uzoru na slična odležavanja vina u Jadranu, na odležavanje u Modro jezero. Plan je, dodaje, vidjeti rezultate koje može dati vino odležavajući u neprirodnim uvjetima pod vodama prirodnog bisera Modrog jezera, te su to i realizirali.

Dakle, prva vina su spušteno prošle godine 31. srpnja, a nakon toga plan je bio da ono odleži sve do presušivanja vode u jezeru. To nisu dugo čekali jer je Modri biser presušio već u listopadu 2022. Sredinom tog mjeseca odigrana je tradicionalna nogometna utakmica između Vilenjaka i Vukodlaka pa su odlučili otvoriti butelje kako bi uveličati taj događaj.

Otvorili su butelje, ali ne te koje su odležale jer su one nestale iz nepoznatog razloga. Navodno su za to odgovorne Vile koje se noći okupljaju pod Modrim stijenama jezera i plešu svoje kolo. Tako da nisu uspjeli doći do rezultata odležavanja. No, sada su vinari otišli korak naprijed i s HPD Imotski i spustili vina na dubinu od 100-ak metara u Crveno jezero.

"Tim potezom nadamo se dobiti rezultate utjecaja dubine Crvenog plavetnila, algi i stijena jezera na naša autohtona vina Kujundžušu i Trnjak te provocirati Vilinski ples u ekstremnijim uvjetima. Veselimo se ishodu našeg tanga te vas pozivamo za dvije godine na otvaranja istih", zaključuje Jerković.