Vina od spašene Privlačke biline, Galca i Dugoveza – zvijezde večeri!

Autohtona sorta Privlačka bilina vraća se u privlačke vinograde, a uskoro će i vina od nje na tržište.

"Projekt započet prije 10 godina, uz sve poteškoće, uspješno privodimo kraju. Dosad je posađeno oko 650 loza, proizvedena su prva vina. Bit će toga još", rekao je općinski načelnik Gašpar Begonja pozdravljajući okupljene u restoranu Amico, gdje je u organizaciji Općine Privlaka upriličeno prvo javno kušavanje vina od pronađenih i revitaliziranih sorti zadarske regije.

Događaj je okupio brojne vinare iz Privlake i Zadarske županije, predstavnike lokalne samouprave, struke i  znanosti, a glavna zvijezde večeri bili su -  Privlačka bilina, Galac i Dugovez.  

Deset dramatičnih godina

“Ovo je večer Privlačke biline, a tijekom večeri kušat ćemo i Galac i Dugovez”, rekao je Edi Maletić, profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Predstavljajući projekt, kojemu je od početka na čelu, podsjetio je na brojne probleme koji su pratili ovu sortu počevši od identifikacije do konačne revitalizacije.

“U potragu za ovom autohtonom sortom krenuli smo prije 10 godina i kad smo je pronašli u dva stara vinograda te napravili prve analize mošta, vinificirali - vino je bilo odlično!”, podsjeća Maletić.

No, problem se pojavio gdje su se najmanje nadali. U rasadniku. Dogodio se peh.

Greške u rasadniku

Netko je, kaže, u jednom našem rasadniku jednostavno pomiješao materijal pa smo umjesto Biline privlačke dobili klasičnu Maraštinu. Dakle ne Privlačku Maraštinu kako se kolokvijalno nazivala Bilina, što je možda i dovelo do zabune, već klasičnu Maraštinu.

“Uglavnom, nismo dobili sadnice Biline”, opetuje Maletić, a da je došlo do greške pokazalo se tek godinu nakon što je posađena.

Po mladicama su otkrili da je to Maraština, a ne Bilina. Za popravak je tada već bilo kasno. Spomenutog vinograda više nije bilo. U međuvremenu je iskrčen pa, kaže, nisu više imali gdje uzimati plemke.

Navrtanje i 430 sadnica iz njemačkog Heppenheima

Ali, nastavlja, nisu se predavali. Obilazeći stare privlačke vinograde tu i tamo kao u vinogradima Stojana i Zdenka Glavana, pronašao bi se pokoji panj Biline, između bijelih i crnih sorti kako su već kod nas vinogradi mješoviti. Uglavnom, prije pet, šest godina krenulo se opet iz početka  praviti sadnice i podizati matični vinograd. Kako jedna nevolja ne dolazi sama, dodatan problem predstavljala je surova klima, udarile bure i posolica, tako da se jedva uspjelo doći do 100-tinjak sadnica. 

Posadili su ih na gospodarstvu perspektivnog vinogradara i vinara Marka Glavana. On je mladi čovjek koji se tome posvetio i koji u tome vidi i budućnost. “Problem sa sadnicama koji sam spomenuo vratio nas je nazad. Morali smo početi iz početka. Znači kod Glavana se posadilo tih 100-tinjak loza Biline koliko smo u sljedećih nekoliko godina uspjeli proizvesti sadnica”, podsjeća professor.  

Nastavili su uzimati pupove za razmnožavanje. Srećom i u vinogradu Ante Šarića identificirano je nekoliko panja Biline. Precjepljivane su na panjeve drugih sorti koje u svojim vinogradima imaju Marko Glavan i Ante Šarić.

Osim na divljaku Bilinu su nacjepljivali na Plavac mali i druge sorte tako da se dobije više panja i to u već u odrasloj dobi.

“Kad precjepiš na stari panj praktično već iste godine imaš grožđe”, pojašnjava Maletić. Podigli su i jedan matičnjak od 48 trsova, provjerenog DNK Privlačke biline.

U međuvremenu jedan stari vinograd je iskrčen, ali pronašli su drugi (jesen 2020.), s tri nova dokazana trsa autohtone biline. Od plemki prikupljenih u Glavanovom i Šarićevom vinogradu odlučili su proizvesti sadnice u Njemačkoj, rasadnik "Antes“ iz Heppenheima.

Plemke su poslane u Njemačku u veljači 2023.  

“Kontrolirali smo proizvodnju, koja je završila uspješno, te nam je isporučeno 430 cijepova za novi matičnjak koji je početkom ožujka zasadio mladi vinogradar Tome Šarić”, otkriva profesor.

Uživali kušavajući Bilinu, Galac i Prošek

Vina od Privlačke biline, berba 2022. i 2023. koja su kušavana, proizvedena su od grožđa iz Glavanovog i Šarićevog vinograda u suradnji sa  Srednjom poljoprivredno-prehrambenom i veterinarskom školom Stanka Ožanića iz Zadra. Vinifikaciju je, zajedno s učenicima te škole, obavio profesor Ante Gospić.

“Od malo grožđa nije lako napraviti vrhunsko vino”, kaže Gospić. Po reakcijama pilaca uspjeh je postignut. Uz slasne zalogaje, koju je za ovu priliku pripremilo osoblje Amica, posebno im se dopala Bilina od berbe 2022. “Pokazala se malo bolja jer je bila bolja godina. Još je bolja u kupaži sa  Debitom i Dugovezom koji joj daju snagu i punoću”, rekao je Maletić. Uz Bilinu Šarić je posadio i 20 posto sorte Grka koji će joj dati svježinu i potrebnu kiselinu. 

Na sadnju Biline priprema se i Karlo Kurta još jedan mladi vinogradar. Privlačani pokazuju interes i za Plavac mali i Plavinu sitnu, sorte koje mogu dati vrhunska vina. 

Uzvanici na prvoj javnoj degustaciji imali su prigodu kušati i Prošek škole Stanka Ožanića, proizveden od prirodno prosušenih grozdova Pošipa i Vugave. S posebnom pozornošću kušao se i Galac, od istoimene sorte koja je praktički nestala iz vinograda zadarskog kraja. Vino je proizvedeno od grožđa s 10-ak panja pronađenih u vinogradima Denisa Jusupa i Šime Kneževića iz Briševa.

Pokazalo se da je Galac sorta s izuzetnim potencijalom i da se na njoj isplati raditi. U zadarskom kraju se oduvijek govorilo kao o sorti koja je dizala kvalitetu i boju drugim sortama. To “vatreno vino” ili “gavran” kako su ga zvali, zajedno sa Dugovezom, cilj je vratiti na vinsku pozornicu.

Galac i Dugovez posađeni u Nadinu i Pristegu

U suradnji sa Zadarskom županijom već su podignuta dva vinograda kod Denisa Plastića u Nadinu i Kreše Dražine u Pristegu. Ukupno 850 panja jedne i druge sorte, “Sve tri sorte Privlačku bilinu, Galac i Dugovez uvrstili smo na sortnu listu RH gdje ih dosad nije bilo i tako stekli sve uvjete da mogu legalno u proizvodnju sadnog materijala, ravnopravno sa svim ostalima”, kaže Maletić.

Od spomenutih sorti očekuje se puno ali, kako reče, to ne znači da ćemo iz upotrebe izbaciti strane introducirane sorte Syrah, Merlot, Cabernet sauvignon I druge koje su se pokazale jako dobre u zadarskom kraju. “Ove, autohtone sorte koje otkrivamo i revitaliziramo mogu same za sebe biti zanimljive  jer su originalne i posebne, jer ih nitko drugi nema”, rekao je Maletić i naveo Tribidrag (poznatiji kao Crljenak) i Dubrovačku malvasiju  kao primjere kako su stare i gotovo zaboravljene sorte uz pomoć struke i potrebnu pažnju (ulaganja) postale gospodarski važne.  Na natjecanjima osvajaju medalje i šampionska odličja.

Koje su prednosti autohtonih sorti?

“Svaka čast Merlotu i Cabernetu, to su odlične sorte. Nisam ja za to da se napuste”, govorio je Maletić okupljenima. Sve sorte koje valjaju,  introducirane i domaće, valja zadržati u našim vinogradima. Ali definitivno autohtone imaju svoje prednosti jer osim kvalitete imaju i priču, dugu povijest što može biti jako važno sutra u plasmanu, prodaji vina i marketingu. Nije isto hoćeš li ti napraviti odličan Merlot ili Cabernet ili dobro vino od nekih sorti egzotičnih imena za koje ogromna većina ljudi nije nikada čula.

Profesor je dodatno pojasnio i u kojem pravcu bi trebalo ići naše vinogradarstvo i vinarstvo.

“Gledajte, ja mislim da smo napravili jako puno. Prije dvadeset godina nije bilo zadarskih vina na tržištu. S revitalizacijom Nadina i Benkovca puno toga se napravilo. Sada imamo vinare koji osvajaju medalje. Da nema Zadrana na Sabatini ne bi bilo toliko zlatnih medalja”, kaže.

Napravio se odličan rezultat s introduciranim sortama. Nitko više ne spori da Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah u Ravnim kotarima daju odličnu kvalitetu. Međutim, ovdašnji vinogradari i vinari još više bi se trebali okrenuti i autohtonim sortama, izabrati one koje mogu dati odličnu kvalitetu. Merlote, Cabernete i Syrahe možeš, kaže Maletić, kupiti takoreći u svakoj trafici svugdje u svijetu, a našu Svrdlovinu, ili sutra Bilinu Privlačku, Galac i Dugovez moći ćeš kupiti samo tu na zadarskom području. Maletić vjeruje da će to biti dobitna formula za proizvođače i turizam.  

U slučaju autohtonih sorti, dodaje, imamo prednost da nitko takva vina nema, a strani turisti su pogotovo skloni uvijek tražiti nove mirise i okuse i spremni su to platiti.

“Pa i ja kad putujem negdje tražim lokalne sorte, lokalna vina”, povjerio je okupljenima u Amica. To, veli, može biti dobar izbor za nekoga tko se hoće sutra baviti lozom i vinom ovdje. Osim visoke kvalitete koje mnoge od tih sorata imaju, a mnoge od njih imaju i priču. A priča je danas nešto što jako dobro prodaje vino, i sad ako je ispričana uz vino u kušaonici ili na terasi nekoga podruma gdje se pruža pogled na more ili na vinograde onda je to dobitna kombinacija, poručuje profesor Edi Maletić.

Sve je rečeno. Čekaju se novi nasadi Biline, Galca i Dugoveza, ali i drugih sorti, kojih je ponajviše zahvaljujući profesoru Maletiću i njegovom timu s Agronomskog fakulteta, u posljednjih 25 godina u zapuštenim hrvatskim vinogradima pronađeno 130 od kojih su njih 40-ak već u uzgoju.

Vinogradi sa spomenutim i drugim starinskim sortama te, kao šećer na kraju, užitna i pitka, unikatna domaća vina koja jedva čekamo kušati. I mi i naši gosti.

Vina s pričom, a kod naših starih sorti, kako reče profesor, priča ima napretek.