Vina sa sunčane strane brega Hrvatskoj donijela 95 medalja s Decantera

Vina vinske regije Središnja bregovita Hrvatska na ovogodišnjem Decanteru osvojila su 95 medalja: tri zlata, 29 srebra i 63 bronce. Inače, ove godine je ovo natjecanje privuklo vinare iz 57 zemalja, koji su na ocjenjivanje dostavili 18.250 vina, od toga su hrvatski dostavili 480 vina, a na jubilarnom 20. Decanter World Awards u Londonu osvojili rekordnih 385 medalja od čega je 25 zlatnih, 129 srebra i 204 bronce.  

"Nakon dva desetljeća ocjenjivanja vina u Londonu trebamo istaknuti najuspješnijeg hrvatskog vinara Borisa Drenškog i vinariju Bodren iz Zagorja koja je od 2008. do 2014. godine osvojila čak 22 Decanterove medalje, od tog šest zlatnih. Godine 2008. osvojila je dva zlata za Charodonnay i Rajnski Rizling, a godinu kasnije  zlatne medalje za Rajnski Rizling, Pinot sivi, Chateau Bezanec Charodonnay i Couve", kazao je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge Bregovita Hrvatska, na prestavljanju nagrađivanih vina u Zagrebu.

Decanterove medalje su najbolji marketing 

Dodao je da su posebno ponosni da su ove godine zlata osvojila dva autohtona vina Pušipel vinarije Cmrečnjak iz Međimurja i mladi Škrlet iz berbe 2022. vinarije Florijanović iz Moslavine i time potvrdili kvalitetu. Nadalje, dva zlata osvojila su vina iz susjednih vinograda s istoga brega, onoga Mađerkinog, a radi se o Smrečnjakovu Pušipelu Mađerka Sur Lie (2019) i Štamparov Urban White Exstra Brut (2020). Nagrada za pjenušac vinarije Štampar priznanje je za 110 godina rada koje ove godine obilježavaju.

Decanter 2023: Hrvatska osvojila 25 zlatnih medalja - dominira jedna regija

Sommelier Mario Meštrović kazao je da su hrvatski vinari počeli sve više dijeliti znanje i više putovati, što znači da su se počeli natjecati u velikom vinskom svijetu, gdje opstaju samo najbolji. Dodao je da su globalne Decanterove medalje jako dobar marketing za domaća vina, jer je to prestižno natjecanje potvrda sve veće kvalitete hrvatskih vina posljednjih 15 godina. On drži da se globalno zatopljenje klime, pozitivno odrazilo na vinograde koji pokrivaju devet središnjih hrvatskih županija.

S druge strane, drži da bi sami vinari Bregovite Hrvatske, koja je 2019. godine posljednja stasala u četvrtu regionalnu organizaciju vinara i vinogradara, te danas ima blizu sto članova, trebali odrediti koliko, primjerice, odležavaju macerirana orange vina, odnosno kada izlaze na tržište da podignu kvalitetu vina, ali i ukupne destinacije kao zemlje kvalitetnih vina.

Prva Michelinova zvjezdica za vinariju Korak    

Ova vinogradarska regija obuhvaća vinogorja Zagorja  i Međumurja, Prigorja i Bilogore, Plešivice, Pokuplja i Moslavine. Nju odlikuje velika raznolikost tla u vinogradu i sorti  grožđa, a klimatski i pedološki uvjeti naročito pogoduju proizvodnji svježih, elegantnih, laganih i pitkih vina, ali i kompleksnih bijelih i crvenih vina te pjenušaca, posebno na Plešivici, vrhunske kvalitete. 

Istina, vinogradi su manjih površina, posađeni većinom na južnim obroncima bregova. U regiji se pretežno uzgajaju bijele, internacionalne vinske sorte, kao što je rajnski rizling, pinot sivi i bijeli, graševina, sauvignon bijeli i shardonnay koji daju vrlo dobra i odlična vina. Udomaćila se jako dobro i graševina, koja daje poletnija vina u odnosu na one iz Slavonije. Tu su i autohtone sorte, kako što je škrlet, pušipel (moslavac) ili pak Kraljevina Zelina. Kako se čulo, od crnih sorti najznačajnija je frankovka, pinot crni, portugizac i cabernet sauvignon.

Specifičnost Bregovite Hrvatske su manje, obiteljske vinarije koje su uspješno spojile vinski turizam i ugostiteljstvo pa je tako prvu Michelinovu zvjezdicu nedavno dobila vinarija, odnosno restoran Korak s Plešivice.

Meštrović ističe da vinari ove regije nude široku lepezu vina za svačiji ukus i džep, odnosno prigodu. Znaju da si zbog malih serija mogu dozvoliti da njeguju posebne stilove od svježih, vrhunskih pjenušaca do crvenih vina laganijeg tijela. Naime, regija je vrlo raznolika i stoga vrlo zanimljiva svim vinoljupcima koji u velikoj ponudi traže nešto novo i drugačije. Veliki izazov za vinare su ekološki vinogradi, koji su kod nas i krenuli iz okolice Sv. Ivana Zeline još prije 30 godina, a sada ima eko vinara i na Plešivici, Međimurju i Kutini, koji su već krenuli i putem biodinamike.