Vraća li se prošek na velika vrata?

Dugogodišnjem sporu između Hrvatske i Italije oko naziva hrvatskog desertnog vina – prošeka, došao je kraj. Cijelo desetljeće traje proces dokazivanja činjenice da su prošek i prosecco dva potpuno različita vina: po izgledu, okusu i mirisu, sortama, metodama i regijama proizvodnje.

Ove srijede na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta glasat će se o novoj uredbi o oznakama izvornosti, koja donosi brojne novosti. Tako će se prošek moći zaštititi kao tradicijski proizvod u okviru četiri hrvatske vinske regije koje nose zaštićenu oznaku izvornosti.

Domaći vinari konačno će moći svoj proizvod nazvati izvornim imenom, označiti i tržiti, što nisu mogli više od deset godina. To je izravno utjecalo na proizvodnju ovog čuvenog dalmatinskog vina, koja je pala ispod tisuću litara godišnje.

Talijanski prijedlog nije prihvaćen

U Europskoj uniji trenutno je oznakama kvalitete zaštićeno 3.592 proizvoda. Na prvom mjestu su Talijani s 851 proizvodom, dok ih Hrvatska ima 71.

Krajem prošle godine Odbor za poljoprivredu EP-a usvojio je završni prijedlog nove Uredbe o oznakama zemljopisnog podrijetla EU za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode i sustavima kvalitete, koji su usuglasili Europska komisija, Vijeće i Parlament.

Uredba je jasno naznačila da se homonimi (isti izraz različitog značenja, kao što su prošek i prosecco) mogu zaštiti pod uvjetom da postoji jasna razlika u dugotrajnoj lokalnoj upotrebi proizvoda, te da potrošači nisu dovedeni u zabludu oko pravog identiteta proizvoda.

Brojni talijanski eurozastupnici smatraju da naziv prošek šteti prodaji talijanskog pjenušavog vina "prosecca", međutim njihov prijedlog da se zabrani zaštita svih proizvoda koji i najmanje "sugeriraju drugi proizvod“ nije prihvaćen.

Odluke izglasane u odborima EP-a čvrstom većinom u pravilu se usvajaju i na plenarnim sjednicama, pa bi Komisija trebala imati otvorena vrata da, kao i druge tradicionalne proizvode, zaštiti i prošek.

Što se mijenja, a što ostaje isto?

Umjesto tri zakonska akta koji su zasebno regulirali označavanje poljoprivrednih proizvoda, vina i rakija, sada ćemo imati jedan. Uvodi se snažnija uloga Ureda EU za intelektualno vlasništvo, s obzirom na česte internetske prijevare, kao i bolji sustav imena domena, informiranja i uzbunjivanja.

Predviđena je snažnija uloga udruženja proizvođača. I dalje na snazi ostaje nacionalna procedura zaštite koju pokreću udruge, a koja prethodi registraciji zaštićenih proizvoda od strane Komisije, kao i striktna pravila zaštite. Kod promidžbe sastojaka proizvoda uvode se promjene koje će stati na kraj sivoj zoni.

"Nova regulativa ne donosi restrikcije koje bi onemogućile provođenje zaštite prošeka. Uistinu možemo biti optimistični i nadati se da će ona donijeti pojednostavljenje posla proizvođačima, koji su na koncu jedini koji proizvode novu vrijednost i na kojima gospodarstvo počiva", poručila je Ana Marušić Lisac, direktorica certifikacijskog tijela koje se bavi označavanjem kvalitete proizvoda.

Najbolje večere počinju proseccom, a završavaju prošekom

Temu zaštite prošeka u europskim je institucijama gorljivo zagovarao eurozastupnik Tonino Picula, koji je prošli tjedan održao okrugli stol u Zagrebu. Tamo je domaćim i stranim novinarima te vinskim stručnjacima pojasnio što nova uredba znači za prošek.

"Ovo je veliki posao koji će uroditi plodom. Do ove smo pozicije došli jer smo uporno nudili argumente – nismo politizirali niti komplicirali odnose, nego smo govorili o meritumu stvari i zašto prošek zaslužuje biti priznat pod svojim imenom“, kazao je Picula te dodao da je "priznanje prošeka ujedno i priznanje doprinosa autohtonih proizvoda novijih država članica, jer je temeljno načelo EU – ujedinjenost u različitostima“.

Zašto je do problema uopće došlo?

Prije ulaska u EU prošek se u domaćem zakonodavstvu tretirao kao desertno vino. Bilo je nekoliko varijanti proizvodnje, dok su ga neke velike vinske kuće proizvodile, ali kasnije je prihvaćena samo tradicionalna metoda proizvodnje – passito tehnologija.

Domaće oznake kvalitete vina zadržali smo i danas, a proizvođači moraju ispuniti te uvjete ako žele zadržati tradicionalan izraz i s njim ići na domaće i inozemno tržište, pojasnio je prof. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

"Mi nevični briselskoj birokraciji ne možemo shvatiti zašto je do problema uopće došlo, a kad je došlo – zašto to traje deset godina. Svi moramo biti zadovoljni  što se ovo privodi kraju“, rekao je Maletić, izražavajući nadu da će nova uredba potaknuti veću proizvodnju prošeka.

Sadašnja je , kažu, mizerna i kreće se oko tisuću litara godišnje. S druge strane, prosecco je najprodavanije i najproizvođenije vino na svijetu.

"Čudno je da jedan Golijat kao što je prosecco, koji radi ogroman promet, u prošeku vidi neku prijetnju”, kazao je Leo Gracin iz udruženja Vino Dalmacija koje je pokrenulo postupak zaštite prošeka.

Naveo je da je dobar dio proizvođača odustao od proizvodnje 2013. godine kada je zabranjeno korištenje tog naziva. Kaže da danas postoji interes kvarnerskih vinara za njegovu proizvodnju pa će pregovarati o mogućem proširenju i na tu regiju.

"Da postoji nagrada za najmanje vino na svijetu prošek bi tu sigurno bio u najužoj konkurenciji“, rekao je Maletić, nasmijavši sugovornike okruglog stola.

Profesor Maletić je aktivno sudjelovao i u sporu oko terana, kada nam je Slovenija zabranila upotrebu tog imena, smatrajući da je teran ime vina. Da je to tako, Slovenci bi ga imali pravo zaštititi. Međutim, teran je ime sorte koja je nastala spontano u prirodi, dakle javno je dostupno dobro i ne može se zaštititi.

"Ta je zabrana bila jedinstven slučaj u svijetu, ali nađen je kompromis da se vina označavaju kao Istarski teran, što nije ime sorte nego geografski pojam“, kazao je profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Prošek nije prosecco – evo zašto

Brojni argumenti priloženi su u procesu dokazivanja činjenice da je riječ o potpuno dva različita vina. Ona se razlikuju po izgledu, okusu i mirisu, sortama, metodama i regijama proizvodnje.

Prošek je slatko, tamnosmeđe desertno vino koje se proizvodi uglavnom u Dalmaciji od bijelog grožđa, uz poneku kupažu crvenih sorti, koje je sušeno na suncu kako bi se koncentrirao šećer u soku (metoda passito).

Prosseco je svijetlo, žuto pjenušavo vino, proizvedeno isključivo u regijama Veneto i Friuli Venezia Giulia, od bijele sorte grožđa glera metodom Charmat. Potječe iz sjeveroistočne Italije, a proizvodi se na području koje obuhvaća devet pokrajina.

Prošek se tradicionalno proizvodio u južnom dijelu Dalmacije, a proširio se na cijelu Dalmaciju, u novije vrijeme u Istru te ostala vinarska područja Hrvatske. Međutim, u specifikaciji proizvoda uz tradicionalni naziv navedeno je da samo proizvođači iz Sjeverne Dalmacije, Dalmatinske zagore, Srednje i južne Dalmacije i Dingača smiju koristiti tradicionalni naziv prošek za označavanje.

Proizvođači iz ostalih hrvatskih regija, kao i dalmatinski proizvođači koji ne koriste grožđe iz Dalmacije, neće moći koristiti oznaku.

Talijani primijenili istu dosjetku kao Francuzi

Zanimljivo je da su do 2008. sorta grožđa i vino dijelili naziv “prosecco” dok su različiti proizvođači vina nazivu sorte grožđa dodavali naziv područja proizvodnje (npr. Prosecco di Colli Asolani).

Međutim, 2009. godine Talijani su zatražili pravnu zaštitu za naziv "prosecco" prekrstivši sortu u "glera". Bio je to potez sličan francuskoj zaštiti naziva Champagne kao mjesta podrijetla tako da nitko ne može koristiti taj naziv, čak i ako koristi iste metode i sorte grožđa, ali izvan regije.

Dva vina imaju različit izgled, okus i miris.

Nadalje, nema preklapanja u sortama koje se koriste u proizvodnji ova dva vina. Prošek se obično radi od Bogdanuše, Maraštine, Malvazije (tipično za Istru i Dubrovnik) i/ili Vugave koje su sve autohtone hrvatske sorte bijelog grožđa. Skuplje verzije mogu biti mješavina baze od bijelog grožđa pomiješane s Plavcem malim i/ili Babićem.

Prosecco se proizvodi od bijelog grožđa prosecco, a službena pravila dopuštaju da do 15 posto tog vina bude mješavina vina Verdiso, Bianchetta Trevigiana, Perera, Chardonnay, Pinot Bianco, Pinot Grigio ili Pinot Noir.

Informirani kupac zna razliku

Prošek je obično duboke zlatne, jantarne, narančasto-smeđe ili bakreno-smeđe boje. Ono je je gusto i sirupasto, mirno vino, s najmanje 15 posto alkohola, koje ima puno preostalih šećera i relativno visoke kiseline koje uravnotežuju okus.

Obično se poslužuje uz desert, serviran na oko 16°C, uz tradicionalne namirnice Dalmacije. On izuzetno dobro odležava pa je tradicija da se boca napravljena u godini kada se dijete rodi, čuva i otvori na dan svadbe.

Prosecco je prirodno gazirano, svijetlo, pjenušavo vino svijetložute boje. Ima i cvjetne arome. Budući da vina odležavaju u velikim spremnicima s manjim pritiskom, ono ima svjetlije, pjenaste mjehuriće koji ne traju dugo te ima najmanje 10,5-11,5% volumnog alkohola. Poslužuje se ohlađen, a mjehurići nestaju odmah nakon točenja u čašu.

Prošek i prosecco nude se na suprotnim stranama vinskih karti te u različitim grupama vina u vinotekama koje ograničavaju svaku mogućnost zabune razumno informiranog kupca.

"Argumente u korist prošeka smo davno definirali te ih moramo kontinuirano i hladne glave ponavljati, hrvatskim i talijanskim medijima“, rekao je Tonino Picula, koji je organizirao i slijepo testiranje ova dva vina.

U polemikama koje su se vodile u Europskom parlamentu oko zaštite prošeka sudjelovali su i drugi hrvatski eurozastupnici poput Valtera Flege, Ladislava Ilčića i Tomislava Sokola, koji su ukazivali na višestoljetnu povijest prošeka na kojoj počiva pravni legitimitet zahtjeva za njegovu zaštit.