Pretraga tekstova
Obavijest Savjetodavne službe za vinogradare.
Od zadnje preporučene preventivne zaštite protiv plamenjače i pepelnice proteklo je deset dana. U tom je razdoblju, na praćenim lokalitetima, palo preko 30 litara kiše. Dosadašnja zaštita je isprana, pa ukoliko to već nije učinjeno, preporučujemo ponoviti preventivnu zaštitu protiv pepelnice (Erysiphe necator) i plamenjače (Plasmopara viticola) vinove loze, primjenom pripravaka na osnovi sumpora u kombinaciji s pripravcima na osnovi bakra.
U fenofazi omekšavanja boba i pojave šare, savjetujemo preventivna tretiranja zone grožđa protiv uzročnika sive plijesni i to botriticidima na osnovi boskalida (trgovačkog naziva Cantus), ciprodinila i fludioksonila (trgovačkog naziva Switch 62,5 WG), fenheksamida (trgovačkog naziva Teldor SC 500) ili fluopirama (trgovačkog naziva Luna privilege).
Podaci o registriranim sredstvima za zaštitu bilja u RH vode se u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS), dostupnom na ovdje.
Korisnik ne smije posjedovati, skladištiti ili primijenjivati sredstva koja nisu registrirana u našoj zemlji. Sredstava za zaštitu bilja primjenjujte u skladu s rješenjem ili dozvolom poštujući upute, ograničenja, obavijesti i upozorenja navedena na etiketi i uputstvu za uporabu. Vodite evidenciju o prskanju i čuvajte je minimalno tri godine. Evidencija se može voditi u elektroničkom ili pisanom obliku, a treba sadržavati najmanje slijedeće podatke: trgovački naziv sredstva, datum i vrijeme početka i završetka tretiranja, količinu primijenjenog sredstva (doza, koncentracija), veličinu tretirane površine i kulturu. Praznu ambalažu zbrinite na propisani način.
Karmen Karlić, dipl.inž.agr.
E-mail: karmen.karlic@savjetodavna.hr
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]Tagovi
Savjetodavna služba Preporuke Savjeti Plamenjača Pepelnica Vinova loza Sumpor Bakar Omekšavanje boba Pojava šara Zona grožđa Siva plijesan FIS Evidencija Karmen Karlić
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje