Zašto su vinogradari diskriminirani u odnosu na druge poljoprivrednike pogođene prirodnom nepogodom?

Hrvatska je lani izgubila tisuću hektara vinograda. Površine pod vinovom lozom rapidno nam padaju, sada smo na 16.303 hektara, od 1,2 milijuna poljoprivrednih površina registriranih u ARKOD-u.

Razloge za te porazne podatke možemo tražiti u iseljavanju, nepovoljnoj dobnoj strukturi vinogradara i nedostatku radne snage, učestalim prirodnim nepogodama, ali i birokraciji, rak rani našeg društva.

Nitko se na državnoj razini tom problematikom ne bavi u dovoljnoj mjeri da bi se išta promijenilo i pomoglo vinogradarima. Štoviše, država se prema njima nerijetko ponaša maćehinski, ostavljajući ih na cjedilu u borbi protiv najštetnije i karantenske bolesti vinove loze u Europi.

Gubitak po hektaru 68.250 eura

Više od 10 godina hrvatski vinogradari se bore protiv bolesti zlatne žutice vinove loze čiju zarazu izazivaju fitoplazme, a šire se putem vektora, američkog cvrčka.

Borba protiv ove bolesti može biti preventivna putem praćenja prijenosnika i njegovog suzbijanja. Međutim, kada se u jednom nasadu bolest raširi na više od 20 posto trsova vinove loze mora se pristupiti krčenju cijelog vinograda.

To znači da ako je na jednom hektaru s pet tisuća loznih cjepova zaraženo njih tisuću, Državni inspektorat naređuje krčenje i određuje rok do kada ga treba obaviti. Velika je to šteta za vinare i proizvodnju koja se ne može godinama oporaviti.

O ovom problemu razgovarali smo s predstavnicom Udruge konzultanata za ruralni razvoj (UKRRA) Maricom Čubelom, čiji su klijenti ostali bez vinograda, ali i sredstava za njihovu obnovu.

Zanimalo nas je o kolikom je financijskom gubitku riječ.

"Prilikom krčenja jednog hektra vinograda u punoj rodnosti poljoprivrednik ostaje bez uroda od oko 12 tona grožđa ili 9.750 butelja vina. Kada to usporedimo s prosječnom cijenom vinskog grožđa u 2023. godini od 1,5 Eur/kg, to znači da je vinogradar na jednom hektaru izgubio 16.500 eura godišnje", navodi.

Nastavlja da ako uzmemo u obzir da je prosječna cijena butelje vina 7 eura (zaštićene oznake izvornosti) "dolazimo do podatka da se krčenjem jednog hektra vinograda gubi prihod od 68.250 eura".

Srećom, europski fondovi pokrivaju takve katastrofalne događaje i omogućavaju povrat novca uloženog u krčenje i sadnju novih loza, u okviru operacije 5.2.1. Programa ruralnog razvoja RH. Vinogradarima je omogućeno sto posto potpore u obnovi poljoprivrednog potencijala uslijed zaraze zlatnom žuticom.

Nesrećom, hrvatska administracija je veći katolik od Pape, pa se projekti obnove vinograda ruše zbog dokumentacije, ostavljajući vinogradare bez povrata već potrošenih sredstava i mogućnosti nastavka proizvodnje.

Vinogradari diskriminirani

Naime, administraciji nije dovoljno to što je vinograd upisan u ARKOD i Vinogradarski registar, što je uredno obrađivan, što se za njega podnose izjave o berbi, proizvodnji i zalihama, što se za njega ostvaruju izravna plaćanja i plaćaju porezi.

Da bi dobili povrat novca ulozenog u krčenje, Agencija za plaćanja traži da vinograd bude upisan i u zemljišne knjige i to od trenutka izdavanja rješenja fitosanitarnog inspektora. 

"Drugi korisnici operacije 5.2.1. koji su pretrpjeli štetu od elementarnih nepogoda (suše, tuče, mraza, poplave i sl.) nemaju takvu rigoroznu odredbu pa površine mogu evidentirati u zemljišne knjige sve do završetka projekta, kad sve odrade i plate", navodi Marica Čubela.

Zašto tako nije i u slučaju zlatne žutice - ostaje nejasno.

Ova konzultantica i diplomirana inženjerka agronomije smatra da su Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja pokazali veliko nerazumijevanje i nebrigu oko širenja ove opasne bolesti za čije je sprječavanje angažirano čitav niz relevantnih institucija u Hrvatskoj, s Ministarstvom poljoprivrede kao krovnom institucijom.

"Agencija za plaćanja je na 16. natječaju za operaciju 5.2.1. iz 2022. godine, velikom broju vinogradara nedavno izdala odluke o odbijanju projekata i time izazvala veliku štetu", kaže članica Udruge konzultanata za ruralni razvoj.

Od 25 zahtjeva za potporu odbijeno je njih 9 s ukupnim iznosom tražene potpore od 404 tisuće eura, a neizvjesno je još 5 projekata koji su u obradi.

Od odobrenih projekata nijedan još nije isplaćen. Podaci su to koje smo dobili od Agencije za plaćanja.

Zlatna žutica hara vinogradima, kontrole nema

U Istarskoj županiji iskrčeno je oko 9 hektara zaraženih vinograda, a vlasnici ih vjerojatno neće obnavljati jer nemaju financijskih sredstava na koje su računali. Svi su se oni javili na 16. natječaj.

"Svaki vinogradar i agronom se pita, tko su ljudi koji odlučuju o projektima, sigurno ne agronomi, jer poništavaju sve napore dosadašnjeg napretka u sprečavanju širenja bolesti“, ogorčena je. 

Suprotno pravilima natječaja 

Navodi primjer vinogradara koji je posjednik (i vlasnik) zemljišta koje je upisano u službenim registrima, upisnicima, evidencijama, te za njega ostvaruje izravna plaćanja, prijavljuje grožđe i vino, plaća porez.

Lani je dobio rješenje fitosanitarne inspekcije za krčenje vinograda, međutim površinu na kojoj je proveo obnovu poljoprivrednog potencijala upisao je u zemljišne knjige pet dana nakon izdavanja rješenja fitosanitarnog inspektora i 13 dana prije podnošenja zahtjeva za potporu.

Agencija je odbila njegov zahtjev s obrazloženjem da u trenutku nastanka katastrofalnog događaja poljoprivredno zemljište koje je zahvaćeno katastrofalnim događajem mora biti u vlasništvu/zakupu korisnika te upisano u zemljišnim knjigama.

"U prethodnim je natječajima za operaciju 5.2.1. to nije bio slučaj", kaže Marica.

Prema tumačenju Agencije, katastrofalan događaj nije nastao kada je prvi čokot vinove loze zaražen, nego kada je fitosanitarni inspektor napisao rješenje.

"Tako je Agencija proizvoljno uzela dan nastanka katastrofalnog događaja danom izdavanja rješenja, a što je suprotno pravilima natječaja“, navodi Čubela.

Priznali samo 15 posto površine

Ova konzultantica ističe i drugi primjer vinogradara kojemu je Agencija odobrila projekt, ali je odlukom o odobrenju projekta odobrila samo 15 posto poljoprivredne površine. Razlog takvom postupanju je to što korisnik nije vlasnik 1/1 jedne od katastarskih čestica unutar ARKOD parcele koju obrađuje.

Agencija nije prihvatila njegovo obrazloženje da ukupna površina vinograda iznosi 73.343 m², što je vidljivo i na ZK izvatku, a od toga je 44.004 m² u njegovom vlasništvu što je i prijavo na natječaj za obnovu, a ostatak djelom u vlasništvu drugih osoba, ali ih uredno obrađuje i predmetom su obnove nakon zlatne žutice.

"Dakle, taj je čovjek i dalje vlasnik površine koja se obnavlja, još od 2007. godine što se može potvrditi i uvidom u prijave proizvodnje grožđa koje uredno dostavlja Agenciji", ističe ona.

Koje su obveze vinogradara za suzbijanje zlatne žutice

Izgubio je ogroman prihod zbog krčenja vinograda i nemogućnosti daljnje proizvodnje vina. Računao je da će barem trošak obnove vinograda podmiriti novcem fonda namijenjenog upravo takvim katastrofalnim situacijama, ali država mu neće priznati trošak od 139 tisuća eura, već samo 21 tisuću.

To je svega desetina štete, odnosno gubitka prihoda koja je nastala krčenjem njegovog vinograda, kada pogledamo brojke s početka teksta.

"Što je trebao ostaviti dio zaraženog vinograda, ne krčiti ga jer komad parcele nije njegov?!", kaže Čubela, a u ARKOD mora upisati svo zemljište koje obrađuje. Za razliku od katastarskih čestica, ARKOD parcela je neprekinuta površina pod jednom kulturom koju obrađuje jedan korisnik.

Kod suzbijanja zlatne žutice najveći problem je u nemarnim vlasnicima. Vinogradari brinu o svojim nasadima jer od njih žive, ali zaraza se poglavito širi iz zapuštenih, kojima se često i ne znaju vlasnici.

Ne dozvoljavaju promjenu lokacije

Treba podsjetiti da je cijeli smisao potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog prirodnim nepogodama i katastrofalnim događajima osiguranje nastavka i održivosti poljoprivredne proizvodnje.

U slučaju vinogradara iz spomenutih primjera to se neće dogoditi.

"Nedopustivo je da se ovakvi projekti odbijaju. Upitno je tko će od vinogradara prijaviti svoje površine za fitosanitarni pregled kako bi se utvrdila zaraza i pristupilo krčenju istih, kada je lakše sve prepustiti slučaju“, istaknula je predstavnica UKRRA-e.

Štete su vinarima od neprocjenjivog značaja za poslovanje, a vrlo izgledno i za njihov opstanak odnosno mogućnost budućeg ulaganja u poljoprivredu, uzevši u obzir da se krčenju zaraženih nasada moralo pristupiti vlastitim sredstvima.

Udruga konzultanata upozorila je i na druge nelogičnosti propisane natječajem za operaciju 5.2.1. i tražila da se dozvole promjene lokacije ulaganja kod katastrofalnog događaja, zbog biologije štetnika, a kako bi se izbjegla ponovna zaraza na novim mladim nasadima.

"U Ministarstvu poljoprivrede nisu imali razumijevanja, unatoč mišljenju Agronomskog fakulteta da je poželjno izmijeniti lokaciju ulaganja", kaže Čubela.

Nedavno je završio 19. natječaj za obnovu poljoprivrednog potencijala s istim pravilima kao i prethodni. Zatraženo je 288 tisuća eura potpore za 7 hektara vinograda zaraženih zlatnom žuticom vinove loze, većinom u Međimurskoj županiji. 

Hoće li i oni završiti kao i istarski vinogradari ostaje za vidjeti.