Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vina Šimanović
  • 17.06.2023. 16:30
  • Zagrebačka, Kostel Pribićki

Željko Šimanović: Frankovka je najpodcjenjenija crna sorta na našim prostorima

Teže je napraviti vrhunsko crno vino, kaže Željko Šimanović koji se uzda u tradicionalnu frankovku. U obiteljskoj vinariji u završnoj je fazi novi podrum, ali i prvi vinski hotel u Kostelu Pribićkom.

Foto: Marinko Petković
  • 1.852
  • 141
  • 0

Iza njih je pet generacija vinara, podrijetlom su iz Poljske, a imaju i svoj obiteljski grb na koji su jako ponosni. Sada završavaju novi podrum koji će dobiti i prvi vinski hotel u Kostelu Pribićkom kod Krašića iz Vinske omotnice, a imaju i planove za iskorak na tržištu jer vinarija Željka Šimanovića od vina i živi.      

"Uvijek smo se bavili poljoprivredom, a danas je ostalo samo vinogradarstvo na ukupno sedam ha, od kojih je 5,5 naše, a hektar i pol u najmu što ukupno daje godišnje 40.000 boca vina", kaže iskusni vinar Željko Šimanović, čija se vinarija nalazi s druge, manje poznate strane Plešivice, koja je posljednjih godina stasala u prepoznatljivu vinsku podregiju, prije svega po pjenušcima, ali i mirnim vinima, koja su postala vina kuće i na Jadranu.

Stari sjaj modre frankinje

Prema njegovim riječima, stara je poslovica da se najbolja vina rade u vinogradu, dok vinarstvo drži varijacijama na zadanu temu. Znači, možete se 'igrati' što predstavlja veliki izazov za vinare, jer moraju pomiriti na kraju svoje osobne interese i izbirljive zahtjeve tržišta, a koji se često ne poklapaju. "Uz to, sve je izazovnije baviti se vinarstvom jer nedostaje radne snage, a bilo bi idealno brati grožđe pojedine sorte u tri navrata i u podrumu raditi kupaže", ističe naš domaćin, koji je i rado viđen gost brojnih izložba i smotri vina, sa kojih se često vraća s brojnim nagradama i priznanjima. 

On drži da je teže napraviti vrhunsko crno od bijelog vina, a uzda se u tradicionalnu frankovku, za koju drži da je već duže vrijeme najpodcjenjenija crna sorta na ovim našim prostorima. Međutim, nužno je imati poseban mikrolokalitet za frankovku, kao i odgovarajući podrum ukopan u zemlju, koji, kao amfora, drži stalno temperaturu na najviše 14 stupnjava Celzijevih. Kako je kapacitet novog podruma dvostruko veći, u planu je i povećanje proizvodnje.

Podrum je ukupan u zemlju i temperatura je stalno 14 stupnjeva Celzijevih

Kao bivši vrsni nogometaš u Karlovcu, ne predaje se samo tako i spreman je danas uz pomoć svojih kćeri, a Dijana je po struci i agronomkinja, učiniti sve da vrati stari sjaj 'modre frankinje', koji je po dolasku svjetskih crnih sorti, gotovo izgubila. Šimanović drži da bi standardizacija vina prema geografskom podrijetlu bila iskorak za domaća vina jer bi time istaknuli njihov prepoznatljivi terroir. U prvom redu što se tiče graševine, ali i rajnskog rizlinga, čija cijena od sedam eura ne može uključiti i posebnu rizling bocu, što je danas već standard.  

Predstavljeno je osam vina ove vinarije o kojima je inspirativno i stručno govorio sommelier Darko Lugarić. Redom smo kušali: pjenušac Kostel (chardonnay), graševinu 2022, rajnski rizling 2017, sauvignon 2021, traminac 2021, frankovka 2018, pinot crni 2017 te šećer na kraju (doslovno) ledeno vino graševina 2019. Od samog starta jasno je da su vina enološki i tehnološki dobro napravljena, ali prepoznata je i visoka kvaliteta u kojima se na dobar način spaja sposobnost za ugađanje zahtjevima tržišta i osobni stil vinara.

Mikrooksigenacija vina 

Publiku je najviše impresionirao Rajnski rizling 2017 kojeg je Lugarić u redoslijedu kušanja mudro smjestio ispred aromatičnih sauvignona i traminca, za kojega smo čuli da se, i pored sve veće proizvodnje i zasebnog festivala u Iloku, teško prodaje u ugostiteljstvu. Treba mu vjerovati jer iza Lugarića stoji i 15-godišnje ugostiteljsko iskustvo.

Inače, rizling, kaže, ima ugodni alkohol od 12.5 posto, uklopljene kiseline (6.4) i tek toliki ostatak šećera (4.8) da stvori dovoljan okus. Zlatno žute boje sa zelenim nijansama koje otkrivaju svježinu unatoč starosti većoj od pet godina te sjajan balans mirisa, okusa i svježine. Voćnost u kombinaciji s blagim i ugodnim petrolejem i mineralnošću. Zaista dobitna kombinacija.

S druge strane, Šimanović nam je ovdje otkrio neke vinifikacijske tajne, pri čemu kao značajan faktor ističe upotrebu ovinjenih, što znači nekoliko puta korištenih bačvi, velike zapremnine 2000-3000 litara, koje, nakon što budu temeljito očišćene, omogućuju prijeko potrebnu mikrooksigenizaciju vina. Iako Lugarić tvrdi kako ono može stajati još godinama, teško da će se to dogoditi jer smo saznali da se prodaje po cijeni od samo sedam eura, a preostalo ga je još samo 800 boca.

Pjenušac Kostel iz 1992. godine 

Inače, otac Stjepan, predstavnik četvrte generacije vinara, prenio je ljubav za vinogradarstvo i vinarstvo na djecu Stjepana i Željka iz pete. Obiteljsko gospodarstvo Šimanović sada vodi šesta generacija Iva Šimanović uz svesrdnu pomoć cijele velike obitelji. Vinarija u svom trenutnom izdanju dobra je kombinacija višedesetljetne vinogradarske tradicije i moderne opreme. U novouređenom podrumu uložilo se u kvalitetnu opremu, s naglaskom na uređaje za održavanje stabilne temperature.

Prvi vinski hotel u Krašiću na Plešivici je u završnoj fazi

Zanimljivo da je Željko po struci inženjer građevinarstva, a kao vinar krenuo je u osvajanje tržišta zajedno s bratom Stjepanom još 1992. godine, lansirajući pjenušac Kostel. Tijekom godina njihova su vina osvojila na stotine medalja, plaketa i priznanja, među kojima se ističe tri puta osvojena titula županijskog šampiona, kao i brojna šampionska odličja na lokalnim natjecanjima sve do Splita i Dubrovnika.


Fotoprilog


Tagovi

Vinarija Šimanović Željko Šimanović Crna frankinja Frankovka Pjenušac Kostel Obiteljska vinarija


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.