Agrosolari u Slavoniji - koje kulture imaju najveći potencijal?

Zbog velikog broja upita za agrosolarne sustave iz najveće poljoprivredne regije, brojnim zainteresiranim Slavoncima ovaj su tjedan predstavljene mogućnosti primjene agrosolara u voćarstvu i vinogradarstvu.

Bila je ovo tema održane konferencije koju su organizirali Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIE) zajedno s domaćinom, Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

Kako se ondje čulo, iza nas je najtoplija godina otkako postoje mjerenja, a poljoprivreda je sektor koji je prvi na tom udaru. Jedno od rješenja nude upravo agrosunčane elektrane.

Solari kao agrotehnička mjera

Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić istaknuo je u kako je tradicija fakulteta istraživanje novih znanstvenih spoznaja koje mogu pomoći kulturama u prilagodbi promjena kojima smo svjedoci, a agrosolari su dobar smjer u tom pogledu.

Da je obnovljiva energija budućnost za koju se naša zemlja opredijelila rekao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Ivo Milatić te nadodao kako smo na visokom 8. mjestu u Europi po udjelu obnovljivih izvora.

"Međutim, još uvijek energiju uvozimo i zato nam trebaju multisektorska rješenja poput agrosolara posebno u Slavoniji koja ima kapacitet primiti tu energiju u mrežu i ujedno veliki kapacitet za njihovu primjenu", istaknuo je.

Na ovoj konferenciji, ispred više od 200 sudionika, predstavljena je "Studija o potencijalu uporabe solarne energije u sektoru poljoprivrede i slatkovodne akvakulture".

Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a naglasila je kako ne možemo više stajati i gledati kako se naši vinogradi suše, a naše voćnjake uništava tuča kad znamo da agrosolari, kao agrotehnička mjera, mogu pomoći u smanjenju štete od vremenskih nepogoda.

"Moramo pokazati dozu patriotizma i pomoći Slavoniji da sama proizvodi svoju energiju tamo gdje joj je potrebna", poručila je.

Koje kulture mogu imati koristi?

Mario Turković, direktor Energovizije, tvrtke koja je koordinirala izradom studije, dao je analizu poljoprivrednih potencijala agrosolara te izdvojio kulture koje s agronomskog stajališta mogu imati koristi od njih.

Tu se ističu vinogradi, maslinici, voćnjaci i ribnjaci. Podsjetio je da zakonski propisi dozvoljavaju njihovo postavljanje na poljoprivredne površine koje su upisane u ARKOD kao trajni nasadi.

S Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof.dr.sc. Marko Karoglan i izv.prof.dr.sc. Goran Fruk istaknuli su kako se voćnjaci i vinogradi sa solarnim panelima natječu za isti izvor energije, onu sunčevu, ali isto su tako istraživanja pokazala kako djelomično zasjenjenje s njima može pomoći u zaštiti tih kultura od klimatskih promjena. Podsjetili su da nam berbe svake godine počinju puno ranije nego što je to bilo prije.

Naime, izradu ove studije pokrenuli su Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) te financirala Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). U njezinoj izradi sudjelovali su i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.

Kako se čulo na konferenciji, zakonski propisi definirali su što su agrosolarne elektrane i gdje su one moguće, zahtjevi za njihovu izgradnju stižu i uskoro se očekuje energetsko odobrenje za prvu agrosunčanu elektranu.

Zasjenjivanje povećava prinos

Kako bi trebala izgledati na primjerima su pokazali dr.sc. Mislav Kontek, voditelj razvoja tehnologije u Energoviziji i prof.dr.sc. Davor Kralik, redoviti profesor Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.

Napomenuli su kako su analize potvrdile povećanje prinosa od preko 10 posto djelomičnim zasjenjenjem solarnim panelima kod vinove loze i jabuka te da će se raspoloživost obradivog zemljišta po glavi stanovnika u svijetu smanjivati, a agrosolari pružaju alternativu koja nam je potrebna.

"Korištenjem agrosunčanih elektrana na samo jedan posto ukupno raspoložive poljoprivredne površine u Hrvatskoj, što iznosi oko 1.000 hektara, uz poljoprivrednu proizvodnju moglo bi se doprinijeti ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od preko 1.000 GWh što je trostruko više od trenutne proizvodnje one od solara u našoj zemlji", zaključeno je.