Baranjski lješnjaci: Zaštitu 45 ha nasada lijeske obave za tri dana

Ima deset godina kako su se Džoni Lučić i Ivan Grizelj odlučili baviti uzgojem lješnjaka u rodnoj Baranji. Prvo su 2015. lijesku posadili na 15 hektara, a iduće godine na još 30. Nasadom dominira sorta rimski, dio pokriva istarski dugi s nešto haleškog diva. 

Uzgojni oblik za kojega su se odlučili je modificirani grm. "Koliko god da je uzgoj teži, u odnosu na stablaša, u slučaju da ga napadne štetnik, bolest ili nastrada od nevremena, možete odrezati oštećenu granu, a na mjesto nje će izrasti nova", pojašnjava direktor tvrtke Baranjski lješnjaci, Ivan Grizelj. 

Prije same sadnje obavili su analizu tla, a nakon toga kalcifikaciju. Kaže da je zemlja rastresita i pogodna za ovu vrstu voća. Obrada je bila temeljita, uz pomoć plugova i grubera, kako bi dobili ravnu površinu s koje će kasnije biti lako skupljati plod. 

"Svaka voćka je kroz pet godina 20 puta ručno okopana, bez toga ne ide", kaže Džoni Lučić, vlasnik tvrtke koji živi u Njemačkoj, a u Baranju dolazi kada god je potrebno.

Kalkulacija je 3 tone po hektaru

Lijeska bi ove godine trebala doći u puni rod. Već su lani očekivali 80 posto uroda, no pogodio ju je led, potukao stabla da bi na kraju ubrali tek 10 posto. Zbog vremenske nepogode, ni ove godine neće dati maksimum. 

"Naša kalkulacija je 3 tone po hektaru na 20 godina. Zbog prošlogodišnjeg leda, ove očekujemo 20 posto manji rod", kaže Lučić dodajući da bi se uskoro uloženi novac, a riječ je o vlastitim sredstvima, bez pomoći EU fondova i sl., trebao početi vraćati. 

Velikih problema, kada je riječ o bolestima i štetnicima nemaju. "Ali, morate svaki dan biti s njom, živjeti i raditi po godišnjim dobima. I moliti Boga da imate dovoljno novaca za sve što je potrebno napraviti", komentira Grizelj govoreći o izazovima na koje nailaze. 

Svu zaštitu obavljaju na vrijeme. Kaže, prošle su sezone imali problema s grinjama, a pretprošle je godine nasadu naštetila i velika suša. Za sada još nemaju postavljen sustav navodnjavanja, a zalijevanje rješavaju vodom iz bunara kojega su iskopali u blizini. Posebno je bilo teško odmah nakon sadnje kada su dvije godine zalijevali mlade sadnice u najkritičnijim ljetnim mjesecima. "Danima, noćima smo brinuli o njima. Ali, zato su se primile i sada su grmovi većinom podjednakog rasta", kaže Grizelj. 

Novi atomizer štedi mnoge resurse

Ove su godine nabavili i atomizer kapaciteta 1.500 litara, a upravo su ga ovih dana koristili u zaštiti od bolesti. Kasnije će na red doći tretiranje insekticidima te herbicidima. "Bit će sve vrijeme u funkciji. Naspram prijašnjeg, ovo je sad Ferrari", našalio se Grizelj dok traktor s atomizerom prolazi kroz nasad. 

Do sada su imali manji, kapaciteta 600 litara. "On je zahtijevao puno punjenja, za jednu zaštitu nasada nam je trebalo osam, devet dana, a s ovim posao obavimo za tri dana. Za dva sata pošprica četiri hektara", precizira ovaj voćar napomenuvši i da troši ekstremno malo vode. "Još jedna prednost je što kapljicu od jednog mililitra razbije u 100 tisuća kapljica koje idu direktno gdje treba, a to znači da štedimo na sredstvima 25 posto." 

Da bi nam pobliže objasnio o tome kako funkcionira, u razgovor se uključuje i Filip Tokić iz tvrtke Agro-tok naglasivši kako je Martignani pionir među atomizerima te da je upravo ovaj brand prvi započeo takozvanu low volume tehniku kojom se štedi od 60 do čak 90 posto vode u tretiranju. 

"Nije riječ samo o uštedi vode nego i svih drugih resursa kao što su kemijska sredstva, vrijeme, gorivo i radni sati potrebni za punjenje vodom. Tu je i tehnika raspršivanja budući da ima pumpu koja omogućuje atomizeru trajanje 15 do 20 godina bez ikakvih intervencija u odnosu na druge kojima morate svako malo mijenjati membrane", naglašava Tokić objašnjavajući način funkcioniranja centrifugalne pumpe koja radi na tlaku od 1,5 bara, za razliku od membranskih kojima je potreban tlak od 12 do 15 bara. 

"Zbog načina na koji pumpa i ventilator rade, izbacuju veliku količinu zraka i kroz dizne koje su promjera od 5 mm, postižu se iznimno male kapljice čija je veličina tristo puta manja od onih kod klasičnih. Kada kapljicu aplicirate Martignani atomizerom, ona nema dovoljnu potencijalnu energiju da se spoji s drugom kapljicom i napravi curak", slikovito opisuje te ističe kako tako usitnjene obuhvaćaju veću površinu, što znači da se jednom zapremninom obuhvati veća površina tretiranja. 

"Također, ova tehnologija ima takvu elektrostatiku koja nabija čestice medija koji se aplicira na biljku, odmah se zalijepi na list i nema takozvanog drifta kada jak mlaz samo prođe kroz biljku i nestane. Na taj način ostvaruje ogromne uštede, na vodi 80 do 90 posto, na kemijskim sredstvima 20 do 30 posto i naravno, na samom vremenu", zaključuje on. 

Zadovoljni otkupnom cijenom

Vraćamo se voćarima koji osim tretiranja ovih dana obavljaju i rezidbu. Od ove godine očekuju puno, a spremni su na sve radove. Osigurali su strojeve za doradu, sušenje, pranje, skladištenje, ali i dobru otkupnu cijenu. 

"Za lješnjake u ljusci smo dobivali od 2,20 do 2,90 eura", otkriva Grizelj dodajući da lješnjak plasiraju osim na domaće i na njemačko te španjolsko tržište. Posebno ističu partnerstvo s tvrtkom PP Orahovica, s kojom surađuju od samih početaka podizanja nasada te su vrlo zadovoljni.

Imaju oni i planove, ali i prepreke na koje nailaze kada ih treba realizirati. "U školi smo naučili da ako u voćarstvu u pet godina ništa ne posadite, možete očekivati da ćete propasti. Međutim, nismo simpatični lokalnoj samoupravi kada je riječ o dodjeli državne zemlje, a zemlja nam je osnovno sredstvo za rad", komentira otkrivši kako u budućnosti razmišljaju i o doradi i preradi. 

"Za to su potrebna velika ulaganja pa s tim treba polako. Prvo treba roditi", s osmijehom je zaključio Grizelj. 

Za više informacija o spomenutom atomizeru javite se tvrtki Agro-tok na jedan od niže navedenih kontakata.