Za uspješno rješenje ovog pitanja neophodno je dobro poznavanje biologije voćaka i načina djelovanja svih mjera u agro i pomotehnici voćaka.
Najveći broj fizioloških bolesti plodova vodi porijeklo iz voćnjaka. Mnoga od njih javljaju se na plodovima dok su još na stablu, a razvoj bolesti se kasnije manifestira manjim ili većim intenzitetom u skladištima, odnosno tijekom skladištenja. Pregledom uzroka koji ih izazivaju, jasno se može vidjeti da je za uspješnu voćarsku proizvodnju, kako u cilju veličine prinosa, tako i u cilju određene kvalitete i uspješnog čuvanja, neophodno uskladiti veliki broj faktora.
Od svih fizioloških bolesti koje vode porijeklo iz voćnjaka, najzastupljenije su: gorke pjege, udubljene pjege oko lenticela, jonatanove pjege i staklavost plodova.
Gorke pege (bitter pit) su vrlo raširene. U pojedinim godinama u voćnjacima, odnosno hladnjačama, ova bolest može zahvatiti i preko 30 posto plodova. Pojavu tamnih pjega na plodovima (1 - 5 mm) prati i ulegnuće pokožice koje se, kao i promjena boje javlja zbog odumiranja stanica u tkivu mesa ploda i formiranja plutastih struktura.
Zbog nekroze stanica pjege imaju izražen gorak okus. Istraživanja su pokazala da plodove jabuke koji sadrže manje od 0,05 % kalcija ne treba skladištiti, jer će kod njih pojava gorkih pjega zahvatiti 30 do 100 posto plodova. S povećanjem sadržaja Ca u plodu raste i njegova sposobnost za čuvanje, odnosno smanjuju se uvjeti za pojavu gorkih pega.
Preventivne mjere oslanjaju se na uspostavljanje prirodne ravnoteže u ishrani voćaka, što se može ostvariti kalcizacijom, gnojidbom organskim gnojivima, uravnoteženim odnosom između biogenih elemenata i povoljnim vodno-zračnim režimom tla, kao i odgovarajućim pomotehničkim zahvatima (pravilna rezidba i prorjeđivanje plodova).
Kurativne mjere podrazumijevaju folijarno prihranjivanje voćaka s kalcijem i borom, ili potapanje plodova nakon berbe u otopine kalcijevih soli (otopina CaCl2 sa Ph 3 %).
Fiziološko je oboljenje ili s nazivom "plutaste pjege" (lenticel bloch pit), smatra se jednim oblikom gorkih pjega.
Najčešće se javlja zajedno s gorkim pegama i također je posljedica smanjenog sadržaja kalcija, te se u cilju sprječavanja preporučuju iste mjere i postupci.
Bolest (Jonathan spath) je prvi put uočena na plodovima sorte jonatan, po čemu je i dobila ime, ali javlja se i kod drugih sorti jabuke (rome beauty, zlatni delišes, baumanova reneta, grafenstein). Ispoljava se u obliku sitnih pjega na pokožici, promjera 1 do 2 mm, tamnosmeđe do crne boje, nepravilnog oblika. Time se smanjuje izgled ploda i tržišna vrijednost plodova.
Smanjenje pojave bolesti postiže se:optimalnim rokovima berbe, čuvanjem plodova u kontrolisrnoj atmosferi (s nešto većom koncentracijom CO2), potapanjem plodova u CaCl2 i slično.
Staklavost plodova (water core) je česta bolest u voćnjacima, ali je različita osjetljivost pojedinih sorti na nju. Ispoljava se izlijevanjem staničnog soka u međustanični prostor i ti dijelovi ploda dobivaju staklast izgled. Obično se javlja u mesu ploda, ali i odmah ispod pokožice. Može se lako uočiti na presjeku ploda.
Uzrok staklavosti ploda objašnjava se poremećajem metabolizma šećera. U bolesnim plodovima onemogućeno je pretvaranje alkohola sorbitola u fruktozu (voćni šećer), zbog čega dolazi do njegovog nakupljanja u međustaničnom prostoru i poremećaju metabolizma drugih tvari, što izaziva nakupljanje otrovnih hlapljivih supstanci (acetaldehid i etilacetat) koje izazivaju posmeđenje mesa tijekom čuvanja. Staklasto posmeđenje mesa ploda slično je staračkom posmeđenju ploda i javlja se nakon dužeg skladištenja.
Tagovi
Autor