Borovnica: Od berbe do skladištenja

Borovnica počinje rađati u trećoj godini nakon sadnje, a početni prinosi su oko 300 do 400 grama po grmu. Ukoliko su korištene trogodišnje dobro razvijene sadnice plodonošenje može početi i godinu dana ranije sa sličnim prinosima. Grm u punom rodu, poslije šeste godine, daje od pet pa do osam kilograma plodova odnosno oko 15 t/ha.

Razdoblje od kraja cvjetanja do zrenja kod borovnice traje od 40 dana za rane do 70 dana za kasne sorte. U našim uvjetima sazrijevanje počinje krajem lipnja (Early blue) i traje do sredine kolovoza (herbert i coville). Kod većine sorti sazrijevanje je neravnomjerno, one se beru od tri do osam puta u sezoni, pa se berba koja se obavlja na svakih pet do 10 dana može produžiti na četiri do pet tjedana. 

Plodovi na prvim grozdovima su najkrupniji i najkvalitetniji. Većina plodova od trenutka dobivanja plavoružičaste boje pa do potpuno plave poveća krupnoću za oko 25 do 30 posto. Zato se berba obavlja u punoj zrelosti, jer plod koji dozrijeva poslije berbe, tijekom čuvanja, ne postiže optimalnu kvalitetu. Zakašnjela berba riskira venuće i opadanje plodova.

Ručna berba

Jedan radnik može ubrati od pet do sedam kilograma plodova za jedan sat pa i do 10 kilograma, odnosno od 40 do 70 kg dnevno, a vješti berači i do 100 kilograma. Oni beru s obje ruke u prihvatnu posudu, koja je ovješena na struku. Pri berbi nastojati da se što više pepeljka zadrži na plodu jer mu daje lijep izgled i svježinu. Najbolje je brati u plastične ili kartonske posudice odgovarajuće zapremine - 0,5 kg, 125 grama i 250 grama, koje će ići direktno na tržište.

Borovnica: Sadnjom više sorti osigurat ćete dugotrajnu berbu

Ubrani plodovi se odlažu na zasjenjeno i hladno mjesto, a posebno kada su veće vrućine jer se dobro zreli plodovi vrlo brzo kvare. Više malih posudica pakira se u plitke otvorene letvarice ili kartonske kutije, u kojima se borovnica transportira do tržišta. Zreli plodovi namijenjeni preradi beru se u plastične ili drvene plitke otvorene letvarice, zapremine četiri ili šest kilograma.

Plodovi borovnice za upotrebu u svježem stanju se moraju kalibrirati u dvije kvalitetne kategorije - prve i druge.

Strojna berba

Strojna berba izvodi se na velikim plantažama (česta je u SAD-u) te ima niz prednosti (jeftinija berba, veći učinak, lakša organizacija berbe, berba noću i dr.) ali i nedostataka - veliki su gubici pri berbi, otresa se dio zelenih bobica, oštećenja grma i dr. 

Radi lakše berbe i ujednačenijeg zrenja izvodi se prskanje etefonom (2.000 ppm) pred berbu. Cijena tako obranih borovnica je niža od ručno branih.

Čuvanje plodova 

Čuvanje plodova obavlja se na suhom i hladnom mjestu. Za kratkotrajno čuvanje, od jedan do tri dana, povoljna je temperatura od 12 do 15 stupnjeva Celzijusa. Ako razlika između vanjske i unutarnje temperature iznosi više od 10 stupnjeva, plodovi postaju vlažni i manje čvrsti. Iz tih razloga treba ih skladištiti u drvenim sanducima ili letvaricama, a izbjegavati plastičnu ambalažu.

Za čuvanje plodova tijekom tri do četiri tjedna preporučuju se temperature od dva do četiri stupnjeva Celzijusa. Temperatura ne smije padati ispod dva stupnja, jer može doći do propadanja plodova. Čuvanje se može obavljati u hladnjačama, koje se koriste za čuvanje plodova jabuke, kruške, breskve i drugih.

Za dugotrajno čuvanje bolje su sorte koje u punoj zrelosti imaju više kiselina kao što su elliott ili brigitta blue. Truljenje i propadanje plodova počinje uglavnom kroz peteljkin otvor, pa je njegova veličina vrlo bitna sortna karakteristika.