Sebe u budućnosti vidi kao voćara s nasadom od oko 50 hektara i izgrađenom vlastitom hladnjačom. Sa svime time išao bi i na EU fondove. Taj je slavonski voćar na izboru za najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika do 40 godina osvojio visoko četvrto mjesto, i to kao jedini iz Slavonije i Baranje koji je ušao u krug 10 najboljih.
"Počeci su mi bili katastrofa. Ni sam nisam znao kako će se sve završiti, ali završilo je. Sada puno lakše dišem, iako je šteta značajna", priča 30-godišnji voćar Miroslav Kolić iz Jarmine nedaleko Vinkovaca, dok pokušava opisati sve ono s čime se morao nositi od rane mladosti u pokušaju da postane proizvođač voća prepoznat i priznat na tržištu.
A izvor većine njegovih problema poznat je velikom broju hrvatskih građana i zove se švicarski franak.
"S voćarstvom sam se počeo baviti dok sam bio vrlo mlad, s nekih 15-16 godina, onako uz oca koji je imao hektar nasada pod jabukom. Kada sam napunio 18 godina odlučio sam da je to to i da želim biti voćar. Otac je bio toliko dobar da je kuću stavio pod hipoteku kako bih ja dobio kredit od milijun kuna. Tražio sam kredit tri godine i uspio sam ga dobiti, ali nažalost bio je u švicarskim francima. Radili smo dan i noć ne bi li vratili kredit koji nam je bio poput omče oko vrata i nekako smo uspjeli, ali nas je sve to skupa unazadilo", kaže Miroslav Kolić koji danas uzgaja jabuku na 34 hektara.
"Voćarstvo je jako zahtjevno i onaj tko radi da bi zaradio, neće uspjeti. To jednostavno morate voljeti jer bude godina da ništa ne zaradite, a posla imate neprestano. Jabuku naplatim kroz godinu dana, Najveći je problem u voćarstvu cijena jabuke i otkup. Rusija radi probleme zbog zatvorenih granica. Poljska je puna jabuka, kao i ostatak Europe.
Strani trgovački lanci u Hrvatskoj pak preferiraju jabuku iz svojih zemalja, a mi smo ni na nebu ni na zemlji. Ja na veliko prodajem jabuku po 1,7 kuna, a u trgovačkim lancima je prodaju za 10 kuna. Ako meni plate jeftino, zašto ljudi ne jedu jeftinu jabuku?", pita se taj mladi voćar u čijem je voćnjaku u prošlu nedjelju započela berba Zlatnog Delišesa.
"Malo je čudno što je nedjelja, ali čuli smo za nadolazeće ovotjedne visoke temperature i morali smo što prije krenuti u berbu. Vrućine negativno utječu na jabuke. Ljetne visoke temperature stvorile su ožegotine, smanjen je obujam samog ploda uslijed manjka vode, a bilo je problema i sa štetnicima. Crveni voćni pauk nam je prouzročio veliku štetu i troškove jer smo morali u zaštitu jabuka ići u četiri navrata. To je inače grinja koja siše sok i u kombinaciji s visokim temperaturama štete na jabuci mogu biti velike", navodi Miroslav Kolić u čijem se voćnjaku osim Zlatnog Delišesa nalaze i sorte Idared, Granny Smith, Braebum, Fuji i Gala. Fuji i Gala su mladi nasadi koje je Miroslav zasadio na oko četiri hektara i to uz pomoć novca iz EU fondova.
"Riječ je o Mjeri 4.1.1. iz Programa ruralnog razvoja. Te sam voćke već posadio i tu će ići još protugradna mreža kao i i na još tri hektara voćnjaka koje sam sadio prošle godine.
Vrijednost projekta je 1,5 milijuna kuna. EU fondove sam koristio i prije. Tako sam 2011. godine išao sa IPARD-om i Mjerom 101, a početkom 2013. koristio sam opet IPARD, također Mjeru 101, ali na 10 hektara. Nabavio sam protugradnu mrežu i kupio traktor za obradu voćnjaka. Iskustva su dobra. Mnogi ljudi idu u EU projekte da bi zaradili. To je krivo. Cilj je koristeći novac iz EU fondova popraviti nedostatke i manjkavosti kako bi krajnji proizvod bio što kvalitetniji", mišljenja je.
Kako kaže, s plasmanom jabuka na tržište nema problema. Naime, jabuke iz njegovog voćnjaka nakon berbe idu prema Zagrebu i tamošnjoj hladnjači otkupljivača Gomolava. "Nas 20 proizvođača jabuka s ukupno oko 300 hektara pod jabukom osnovalo je tu poljoprivrednu organizaciju preko koje plasiramo jabuke na tržište.
To nam udruživanje puno znači jer možemo nastupiti kao jedan proizvođač i izboriti se za primjerice veći rabat kod kupnje repromaterijala", kaže Miroslav Kolić na čijem je OPG-u osim njega zaposleno još troje stalno zaposlenih radnika, dok je u vrijeme berbe angažirano 40 berača koji rade na vaučere.
"Namjeravam iduće godine stalo zaposliti još jednog radnika. Sebe vidim u budućnosti kao voćara s nasadom od oko 50 hektara i izgrađenom vlastitom hladnjačom. Sa svime bih time išao na EU fondove", kaže taj mladi slavonski voćar koji je na nedavno održanom izboru za najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika do 40 godina u Hrvatskoj osvojio visoko četvrto mjesto, i to kao jedini iz Slavonije i Baranje koji je ušao u krug 10 najboljih. Tako ga na jesen, zajedno s preostalom dvetoricom najboljih mladih poljoprivrednika RH čeka odlazak u Bruxelles u kojem će sudjelovati na završnoj svečanosti proglašenja najboljeg europskog mladog poljoprivrednika te 3. Europskom kongresu mladih poljoprivrednika.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Partner
I. Zajca 30,
32280 Jarmina,
Hrvatska
tel: +385 (0) 91 508 2072,
e-mail: opgmiroslavkolic@gmail.com
web: http://www.opg-kolic.hr/