Ribizla je blizak srodnik ogrozdu. Plod crvene ribizle (grma koji može doseći visinu i do 2,5 metra) je živo crvene boje. Davne 1539. posađena je u kraljevskim vrtovima.
Tako je izvještavao poznati prirodoslovac Hieronymus Bock.
Rasprostranjen je u šikarama sjeverne Europe i Sibira, gdje raste samoniklo. Kad su bobice zrele, one su prozirne. Čak i u sasvim zrelom stanju, izuzetno je kiselog okusa, pa se ubraja u najkiselije vrste voća.
Sočne, crvene bobice ugodno kiselkastog okusa, u 100 g imaju 56 kcal / 234 kJ, sadrže 13,8% ugljikohidrata, 4,3% vlakana, 1,4% proteina. Od minerala i vitamina značajan je postotak vitamina C (41%) i vitamina K (11%), dok minerala ima u tragovima. Od organskih kiselina dokazane su jabučna kiselina, velike količine limunske kiseline i pektin invertin.
S obzirom da su bobice ribizle odličan izvor vitamina C (50% dnevnog preporučenog unosa), preporučuju se kod skorbuta i bolesti pomanjkanja vitamina, a neophodan je i za sprečavanje raka jer je vrlo učinkovit antioksidans. Crvena boja ribizle potječe od karotina. Karotin služi organizmu za sintezu vitamina A, koji ne samo da štiti sluznicu, već i pospješuje izmjenu tvari u stanicama.
Ribizla je dobar izvor vitamina K, održava zdravlje kostiju i kardiovaskularnog sistema, aktivira osteokalcin, koji pomaže ugradnju kalcija u kosti te regulira sposobnost zdravog grušanja krvi.
Od minerala sadrži najviše kalija te natrij, fosfor, magnezij i željezo.
Plodovi crvene ribizle koriste se kao svježe voće (rjeđe sušeno), svježi ili sterilizirani sok ili vino od ribizle, te marmelada i kompot.
U pučkoj medicini, crvena ribizla poznata je kao voće koje jača, čisti i uljepšava naše tijelo. Bobice pobuđuju apetit, djeluju na povišeno lučenje žlijezda slinovnica, vrlo brzo oslobađaju mokraćnu kiselinu iz krvi, a dodavanjem lista i korijena, smanjuje se razina bjelančevina u mokraći.
Zbog sadržaja vlakana u sjemenkama, bobice ribizle reguliraju aktivnost crijeva i odstranjuju iz tijela otrovne sastojke. Svježe bobice ili svježi sok osvježavaju i okrepljuju zdrave i oboljele od groznice, a sok razrijeđen vodom ili prirodnom mineralnom vodom, predstavlja punovrijedan i zdravi napitak kojim se može ugasiti žeđ. Koristan je za liječenje rekonvalescenata (pogotovo dijabetičara), jača cijeli organizam i nadomješta organizmu vitamine, regulira probavu te se uzima kod zatvora.
Ljekovito djelovanje crvene ribizle koristi se pri liječenju reumatskih tegoba, gihta i išijasa. Sirup od bobica ribizle jača srce i liječi oboljele od ospica, vodenih kozica, skorbuta i raznih groznica.
Lišće crvene ribizle koristi se za spremanje čajnog pripravka kod oboljenja jetre. Ujedno pomaže kod skleroze krvnih žila, visokog pritiska i upala mjehura. Korijen biljke, pomiješan s lišćem ploda, koristi se kao čaj za liječenje bubrega i mjehura, za razne upale i kod velike količine bjelančevina u krvi.
Žele od crvene ribizle je antiseptičan, ublažava bol kod opeklina i sprječava rast mjehurića.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: Crvena ribizla | Engleski naziv: Red currant | Latinski naziv: Ribes rubrum L.
Ribiz je rod višegodišnjih grmolikih biljaka iz porodice kamenika (Grossulariaceae). Grm je uspravan, doseže do 2 m visine i može živjeti i roditi 20 godina i dulje. Razvija... Više [+]Izvori
Tagovi