Jabuka, iako vrlo popularna, samo je vrh ledenjaka kada se priča o vrstama iz porodice ružovki (Rosaceae).
Jabuka, iako vrlo popularna, samo je vrh ledenjaka kada se priča o voću. Postoji bezbroj vrsta iz iste porodice ružovki (Rosaceae), sličnih jabuci, ali i jednako ukusnih.
Jedino voće koje dijeli jednaku slavu komercijalnog uspjeha s jabukom je kruška, a jedna od osobina koju dijele je i mogućnost transporta u jestivom stanju, odnosno mogućnost održavanja svježine mjesecima u skladištima ili hladnjačama. Ne dotiče ih niti transport tisućama kilometara, kamionima, zrakoplovima, brodovima, dok se za drugo voće to ne može reći.
Postoji barem šest vrsta voća koje uživa veliku popularnost diljem svijeta, ali ima i bogatu povijest. Aronjia u Sibiru, merala u Saskatchewanu, samo su neke od njih. Bit ćete iznenađeni kad saznate koje su to neke manje poznate, a jednako ukusne vrste koje se nalaze na policama, a koje možete uzgojiti i sami.
Sirovi plodovi dunje imaju izvanredan miris, no trpka su okusa koji podsjeća na cimet i muškatni oraščić tako da se jedu samo kuhani. Plod je nepravilnog oblika. Koristi se u pitama, pekmezima, pecivima kao alternativa jabuci. Dunja kasno cvate (krajem travnja ili početkom svibnja) i zato vrlo rijetko strada od kasnih proljetnih mrazeva, pa gotovo svake godine obilno i redovito rađa (što nije slučaj s većinom voćarskih kultura).
Dunja je samooplodna voćka i za rast joj je važno i potrebno vlažno tlo. Radi toga najbolje raste uz vodu. Voli topla mjesta, a jako sporo ili nikako raste u hladnim predjelima. Kod dunje nećete imati problema sa štetnicima i bolestima. Mali problem bi mogli predstavljati jedino kukci, ptice i ose radi mirisnih cvjetova i plodova.
Plodovi jarebike jestivi su kada se prerade; sirovi su opori, gorki i trpki, a u velikim količinama mogu djelovati otrovno. Pri branju plodova, najbolje je odrezati cijele štitove - plodovi su u nakupinama. Poželjno je berbu odgoditi do prvih mrazeva, kada plodovi sadrže više šećera, do 7%. Dozrijevaju krajem kolovoza i početkom rujna.
Jarebika je vrlo skromna i prilagodljiva vrsta. Najbolje raste na svježim i dubokim tlima, ali nalazi se i na suhim. Dobro podnosi sušu, niske temperature, mraz. Jednako dobro raste na vapnenoj i silikatnoj matičnoj podlozi. U nordijskoj mitologiji se vjeruje da tjera zle duhove.
Mušmula je voćka toplijih predjela, ali uspješno se uzgaja i u hladnijem podneblju. Topla pak mediteranska klima nije pogodna za uzgoj. U svježem stanju mušmula nije jestiva, jer je njeno tada meso ploda pretrpko i prekiselo. Tek kada plod odstoji i macerira, čime poraste razina šećera može se jesti kao mekana, ukusna kašasta poslastica, a upotrebljava se često u kulinarstvu.
Mušmula ulazi u rodnost treće ili četvrte godine po sađenju, nakon čega obilno rađa svake godine. U punoj rodnosti, nakon dvadesete godine starosti, mušmula cijepljena na dunju prosječno daje prinos od 60 do 80 kg, a cijepljena na bijeli glog i oskorušu daje prinos od 100 do 150 kg. Mušmula ima najduže razdoblje od vremena cvatnje do berbe, tj. 180 do 190 dana. Ako se plodovi uberu nakon manjeg smrzavanja plodova, onda će ravnomjernije i bolje dozrijevati te biti ukusniji za jelo.
Plodovi saskatona slični su onima borovnice te se mogu koristiti na isti način. Plodonosi početkom ljeta u toplijoj klimi ili kasno u ljeto u hladnijoj, a plodovi su tamnoljubičasti do crni. Okus im je sladak, mada ponekad i gorak zbog sjemenki. Naziv saskaton dolazi od skraćenog naziva za plod tipa bobice od starosjedilačkih naroda Amerike.
Za normalan rast i razvoj nešpola traži puno topline i sunca, a dobro podnosi visoke ljetne temperature i sušu. Osjetljiva je na hladnije sjeverne vjetrove pa je treba saditi na mjestima zaklonjenijim od vjetra. Plodovi nešpule objedinjuju okus breskve, limuna i manga. Osim za konzumaciju u svježem stanju, koristi se za pripremu pekmeza, džemova, slatkih sirupa, likera, pripremu pita.
Biljka počinje cvjetati u svibnju, a plodovi počinju sazrijevati od kolovoza. Plodovi su tamnoplave bobice, okruglastog ili spljoštenog oblika. Uzgoj je aronije moguć i u područjima u kojima vlada oštra kontinentalna klima, u čemu se očituje njezina velika prilagodljivost. Na europskom se kontinentu najviše uzgaja u Rusiji, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj.
Za lijek se skupljaju cvjetovi sa cvijetnim stabljikama, listovi i plodovi bez peteljke. Cvjetovi i listovi se beru u proljeće. Listovi se beru nakon cvjetanja. Glog važi za jednu od najvrijednijih i najdjelotvornijih biljaka za srce jer jača i regulira rad srca.
Povezane biljne vrste
Izvori
Tagovi
Autorica