Istra je izgradila ime na karti Mediterana i svijeta kao maslinarska regija, a Dalmacija nije. Zadnjih 25 godina organizirano je pristupila razvoju poljoprivrede i turizma, a maslinarstvo s vinogradarstvom je dobilo središnje mjesto, kaže dr. Vlatković.
Čija su maslinova ulja bolja: istarska ili dalmatinska, zašto domaćih ekstradjevičanskih nema u restoranima, kako označiti i brendirati hrvatska ulja i zašto će se u istoj pakovini naći četiri svjetski nagrađivana iz Dalmacije, neka su od pitanja na koje odgovara poznati zadarsko-novigradski maslinar dr. Ivica Vlatković.
Podsjetimo, dr. Vlatković je sa svojim "Fortica” od sorti morailo i coratina u zadnjih pet godina na šampionatu najboljih svjetskih ulja u New Yorku, nakon prvog srebra, osvojio četiri zlatne medalje. On je i inicijator okupljanja dalmatinskih maslinara koji su na velikim svjetskim natjecanjima od New Yorka preko Londona, Dubaija i Japana osvojili zlatna odličja.
No, prije nego što otkrije o kojim uljima i maslinarima se radi kao i s kojim ciljem će se četiri najnagrađivanija naći zajedno u kutiji s letkom “Hrvatska maslinova ulja svjetski nagrađivana” s podnaslovom Specijalna selekcija iz Dalmacije, pročitajmo najprije kako ocjenjuje ovogodišnju maslinarsku sezonu.
Prolazi još jedna maslinarska sezona. Po mnogima na području Istre i sjeverne Dalmacije iznadprosječna. Vaše iskustvo i komentar?
Po reakcijama maslinara koje znam i po informacijama s terena ovo je bila jako dobra maslinarska sezona. Rekao bih iznadprosječna godina, osim na području srednje i južne Dalmacije gdje je urod bio slabiji. Ja sam imao jednu od najboljih godina do sada.
Ovu godinu dobro je rodila i Oblica. Što joj je pogodovalo?
Ove je godine dobro rodila u nekim maslinicima, a podbacila kod mnogih maslinara. Ali, na to smo navikli.
Njen problem morfološkog steriliteta kojeg je u svojim istaživanjima utvrdio pok. Aleksandar Vlašić prije 60 god i dalje ostaje njena karakteristika. Ona je naša najraširenija sorta, time je problem veći jer se rodnost ne mjeri jednogodišnjim rodom nego visegodišnjim. Kao sortu sam je nacijepio boljim i produktivnim koje nisu sklone oboljenju od paunovog oka i redovito rađaju. Ona je za mene izvrsna podloga za nacijepiti druge rodne sorte. Kroz buduće vrijeme i nove maslinare to će mnogi shvatiti i prihvatiti. Ove godine je dobro rodila jer prethodnih nije. Tamo gdje je dala dobar rod dogodine neće.
Urod dobar, plodovi (većinom) zdravi, a radmani slabi. Zašto?
Kad imate dobar i na nekim stablima obilan rod onda ne možete računati s visokim radmanima jer jedno drugo isključuje.
Priroda i maslina same to reguliraju bez čovjeka. To je pravilo da ne možete imati "ovce i novce". Kad imate opterećeno stablo rodom dobijete manje ulja i obrnuto. Uvijek vam maslina kompenzira. Tu sigurno i klimatske prilike svoje urade kad se dogodi duže sušno razdoblje u vremenu stvaranja i akumuliranja ulja, a onda Vam kiša pada mjesec dana prije berbe.
Nažalost, u Dalmaciji se još vode rasprave i polemike koje je bolje ulje: "Ono što je dobiveno od maslina istog dana pobranih i prerađenih ili onih držanih u moru."
Kakva će biti kvaliteta ulja od ovogodišnje berbe - bolja ili slabija od lanjske?
Pitanje kvalitete ulja je kompleksno i na njega utječe puno čimbenika: sorta, položaj, pedološke karakteristike tla, osunčanost krošnje, vrijeme berbe, prerada itd.
To je kompleksno pitanje koje ovisi o maslinaru. Prvenstveno njegovom znanju iskustvu njegovoj brizi za maslinu i ciljevima. Jednako tako ta kvaliteta ovisi o njegovoj sposobnosti da svake godine uzimajući sve ove čimbenike izvuče najbolje sto može od svojih plodova. Rekao bih da za dobivanje kvalitetnog ulja jednako je važno njegovo skladištenje i čuvanje od samog početka. Kad govorimo o kvaliteti onda govorimo o kategoriji ekstradjevičanskog maslinovog ulja kojoj treba uvijek težiti. Uspješni su oni koji tu kategoriju svojih ulja postižu svake godine i sačuvaju je do potrošnje.
O Oblici: Ove godine je dobro rodila jer prethodnih nije. Tamo gdje je dala dobar rod dogodine neće.
Čija su po Vašem mišljenju bolja ulja: dalmatinska ili istarska?
Cilj i pristup postizanju kvalitete uvjetovana je stručnošću i težnjom većine maslinara brendiranju regije. Kad većina krene ispravnim putem i znanjem onda to doprinosi postizanju kvalitete i prepoznatljivosti regije po nekom proizvodu.
Dalmacija i Istra imaju izvrsne maslinare i ulja. Obje regije su to dokazale na međunarodnim natjecanjima. Ono sto se može zaključiti jest činjenica da je Istra izgradila ime na karti Mediterana i svijeta kao maslinarska regija, a Dalmacija nije. Zadnjih 25 godina organizirano je pristupila razvoju poljoprivrede i turizma, a maslinarstvo s vinogradarstvom je dobilo središnje mjesto. Organizirano su kao regija promovirali svoje proizvode svugdje po svijetu ne čekajući nas.
Također su stručno pristupili svim aspektima postizanju kvalitete maslinovog ulja i ostvarili je. Nažalost, u Dalmaciji se još vode rasprave i polemike koje je bolje ulje: "Ono što je dobiveno od maslina istog dana pobranih i prerađenih ili onih držanih u moru."
Dr. Ivica Vlatković: Ulja od maslina toćanih u moru nisu za ljudsku upotrebu!
Zašto nisu poznata u svijetu? Upućeni kažu: poznatiji su dalmatinski maslinari nego dalmatinska ulja?
Zato što kao regija nismo organizirani i ne radimo dovoljno na nivou promocije regije.
Dalmatinska ulja su dobila najveća svjetska priznanja. Pogledajte uspjehe zadnjih 5 godina. Obitelj Morović iz Dugog otoka u zadnje 3 godine na svim natjecanjima dobili su šampionska priznanja u Milanu,Tokiju, Ateni, New Yorku. Šoltani sa svojom Zlatnom šoltankom postižu najveća svjetska priznanja godinama.
Vi i još nekolicina dalmatinskih maslinara osvajate zlatne medalje na najprestižnijim svjetskim natjecanjima. U New Yorku, Milanu, Japanu. Kad će se najbolja ulja moći kušati u restoranima?
Istra ponovno najbolja svjetska regija za ekstra djevičansko maslinovo ulje!
Naša ulja se mogu kušati u restoranu Zrno soli u Splitu jer je vlasnik imao želju promovirati najkvalitetnija dalmatinska ulja s međunarodnim priznanjima.
Najavljena je Specijalna selekcija ulja iz Dalmacije. O kojim se uljima i uljarima radi?
Upravo ta selekcija 4 dalmatinska maslinova ulja koja su dobila međunarodna priznanja je stvorena i prezentirana 12. listopada u Splitu. Radi se o ulju sorte Coratine obitelji Morović s Dugog otoka. Ulju Zlatna Šoltanka sa Šolte po autohtonoj sorti sa Šolte. Ulju od oblice obitelji Božić s Hvara i mojem ulju dobivenom od blenda dvije sorte coratine i morajola.
Hoće li u klaster najboljih, osim Vas četvorice, moći ulaziti i drugi maslinari? Koje kriterije trebaju zadovoljavati?
Primjerom smo pokazali da se zajedničkim udruživanjem nakon međunarodnih priznanja može istaknuti kvaliteta i ići s njom na tržište. Cilj nam je bio potaknuti i druge maslinare u Dalmaciji da isto urade. Otvoreni smo za suradnju, ali je potrebno postizati rezultate dokazane kvalitete na međunarodnim natjecanjima.
Istarska, dalmatinska, a gdje su hrvatska ulja? Zar ne bi bilo logičnije da se sva naša ulja brendiraju kao hrvatska?
Sve su to hrvatska maslinova ulja samo što je Istra i tamošnji maslinari gradeći svoj brend postigla kvalitetu i svjetske rezultate ne čekajuci nas u Dalmaciji. Ipak svijet nas na najvećim svjetskim natjecanjima prezentira kao hrvatska maslinova ulja. Na najvećoj Svjetskoj smotri u New Yorku (NYOOC) tri godine Hrvatska je po broju poslanih, a nagrađenih ulja osvojila 1. mjesto. Tu su zajedno istarska i dalmatinska ulja.
Dr. Vlatković: Maslina ne voli pretjeranu rezidbu, gnojidbu i zalijevanje
Što kažete na istraživanja (projekt "Aristoil") koja dokazuju da naša EDMU imaju veću količinu biofenola od ulja iz drugih mediteranskih zemalja (Španjolska, Grčka, Italija, Cipar…). Kako to prezentirati u Europi i svijetu?
Rezerviran sam prema tim istraživanjima jer je modni trend priča o fenolima i njihovom učinku na zdravlje čovjeka. Mislim da takva istraživanja nisu objektivna.
Da bi bila objektivna istraživanja se moraju usmjeriti na sorte jer u genetici svake je određena sposobnost stvaranja fenola. Ista sorta na dva različita područja ne stvara iste masene udjele jer na to utječe položaj tj osunčanost krošnje. Vrijeme berbe i zriobe kao i opterećenost stabla rodom. Sve to utječe na masene udjele fenolnih spojeva u maslinovim uljima.
Prerada nije ista s dodatkom vode 3. faze ili bez vode 2. faze, a fenoli se tope u vodi jer su hidrofilni. Dakle, kad uzmete samo ove čimbenike, a ima ih još od navodnjavanja do količine oborina koja je pala na nekom području u godini dana. Jer i to utječe na masene udjele fenola u uljima. Vidite koliko je to kompleksno pitanje i istraživanje. Sve to treba uzeti u obzir i sve bi to trebalo istražiti kroz period od 10 i više godina da bi dobili realniji uvid o priči o našim fenolima.
Lijepo je misliti da je naše ulje najbolje i ima najviše fenola, ali nije realno jer jedna godina u maslinarstvu ne znači ništa za neko objektivno istraživanje. Mislim da ni maslinarski svijet nije definirao koja od 1.300 značajnih svjetskih sorti daje najveće masene udjele fenolnih spojeva u svom ulju.
Tagovi
Autor