Gdje prođe šljivin savijač, ti plodovi mogu samo u rakiju. Kako ga suzbiti?

Šljivin savijač (Cydia funebrana) je raširen svuda gdje se uzgaja šljiva. U pojedinim godinama uzrokuje velike štete na čak više od 60 posto plodova, a posebno je štetna druga generacija koja napada pred berbu.

Crvljivi plodovi ranije dozrijevaju i mogu se koristiti samo za proizvodnju rakije. Ovaj leptir ima dvije ili tri generacije godišnje. Prezimljava gusjenica u čahuri ispod ispucale kore stabla, debljih grana i u drugim zaklonima.

Kada i kako napada?

Preobražaj u kukuljicu je krajem ožujka, a leptiri izlijeću u travnu, sibnju i početkom lipnja. Leptiri prve generacije polažu jaja kada plodovi dostignu veličinu lješnjaka. Ženka polaže jaja na njima ili na lišću u njihovoj blizini. Poslije piljenja gusjenice se ubušuju u plod koji prestaje rasti, dobiva plavičastu boju i otpada. Na mjestima ubušivanja gusjenice javljaju se kapljice smole, po čemu se lako mogu uočiti napadnuti plodovi.

U jednom plodu može biti više gusjenica. Nakon završenog razvoja, one odlaze u pukotine kore pri osnovi stabla gde se preobraze u kukuljicu. Let leptira druge ili prve ljetne generacije počinje od kraja lipnja, a jaja polažu na plodove u zrenju. Maksimum leta je od početka do sredine srpnja i produžuje se do kraja mjeseca. Gusjenice druge generacije čine veće štete i mogu uništiti više od 25 posto već razvijenih plodova.

Let leptira treće ili druge ljetne generacije traje od početka kolovoza do sredine rujna. Ljetne generacije se preklapaju. Inkubacija jaja traje od šest do 11 dana, potom izlazi ličinka koja se ubušuje u plod. Ličinke se hrane njegovim mesom i poslije 20 do 24 dana dostižu svoj puni razvoj. Potom napuštaju oštećene plodove i odlaze ispod kore drveta gdje stvore čahuru za prezimljavanje.

Intenzitet napada šljivinog savijača može se smanjiti sakupljanjem i uništavanjem "crvljivih" plodova, struganjem i uništavanjem stare ispucale kore, kao i obradom tla ispod šljiva čime se smanjuje napad druge generacije štetnika. 

Mjere suzbijanja

Kako upozorava mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr., savjetnik Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, ljetne mjere zaštite u koštičavom su voću vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja.

"Koštičave voćne vrste i sorte čiji plodovi dozrijevaju ovih dana ili traje njihova berba ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!", naglašava dodajući da u narednim danima valja planirati mjere zaštite samo u nasadima (ili dijelovima nasada) bresaka i šljiva sa sortama kasnije epohe dozrijevanja, čiji početak berbe se očekuje sredinom ili u drugoj polovici mjeseca kolovoza.

Prednost treba dati fungicidima kraće karence ili je moguće koristiti biološke pripravke na osnovi Bacillus subtilis. Popis registriranih sredstava možete pronaći u FIS-u. Na srednje kasnim i kasnim sortama šljiva koje dozrijevaju tijekom kolovoza u narednim danima preporučuje usmjereno suzbijanje druge generacija šljivina savijača. Izbor insekticida u šljivama je slično kao u breskvama i nektarinama, a prednost u narednom razdoblju dajemo pripravcima s propisanom karencom do 7 dana. 

Moguće je protiv uzročnika crvljivosti u narednim danima umjesto kemijskih koristiti biološke insekticide. 

Opada lišće na šljivama? Nemojte dodavati ureu i KAN!

Inače, za prognozu ovog štetnika koriste se feromonske zamke i obavlja se vizualna kontrola polaganja jaja u srpnju. Feromonske zamke omogućavaju efikasnu kontrolu leta mužjaka, daju sliku intenziteta napada i omogućavaju izbor pravog vremena za tretiranje insekticidima. Prag štetnosti je od pet do 10 ulovljenih leptira tjedno.