Pretraga tekstova
Zaostajemo za svim mediteranskim državama
U svijetu raste trend potražnje ekološkog maslinova ulja i prelaska svjetskog maslinarstva na ekološki način uzgoja, što potvrđuju podaci da su se površine pod ekološkim maslinicima u svijetu povećale 20 posto u razdoblju od 2007. do 2009. godine te dosegnule pola milijuna hektara. Sličan trend zabilježen je i u Hrvatskoj, koja ipak još uvijek zaostaje po proizvodnji maslina za svim mediteranskim zemljama, ali i za nekim državama u kojima je maslinarstvo još u povojima poput SAD-a, Argentine, Perua i Australije, doznajemo od Ranka Tadića, stručnjaka za ekološku poljoprivredu projekta Coast, koji provode Ujedinjeni narodi u četirima dalmatinskim županijama.
»Najveći dio od oko 400 hektara hrvatskih ekoloških maslinika nalazi se u Dalmaciji u kojoj se u posljednje tri godine bilježi povećani interes maslinara za prijelaz na ekološki način proizvodnje. Tome je svakako pridonijela i stalna edukacija kroz projekt Coast, kao i potpore programa za poticanje zelenog poduzetništva, koji se provodi u suradnji sa županijskim razvojnim agencijama«, ističe Snježana Mihinica, suradnica za ekološku poljoprivredu projekta Coast.
Zbog toga je projekt Coast u Marini pokraj Trogira, u suradnji s Poljoprivrednom zadrugom Marina, Hrvatskom poljoprivrednom komorom - Odjelom Splitsko-dalmatinske županije, Općinom Marina i Udrugom Dalmacija Eko organizirao seminar »Prednosti ekološkog maslinarstva«. Seminar, koji je okupio brojne maslinare, ali i ostale poljoprivrednike zainteresirane za ekološki način proizvodnje, dio je provedbe prioritetnih mjera Akcijskog plana za razvoj ekološke poljoprivrede i proizvodnje hrane u Dalmaciji, koji se provodi u okviru projekta Coast. Prema Vladinoj odluci i Operativnom planu podizanja maslinika, Hrvatska bi do ulaska u EU trebala imati 8 milijuna stabala maslina, proizvoditi 10 milijuna litara ulja, a njezini bi stanovnici trebali godišnje trošiti dvije i pol litre ulja. Površine pod maslinama kod nas trenutačno zauzimaju oko 2 posto ukupnih poljoprivrednih površina, no njihov udjel raste. Naime, godišnje se sadi više od 500.000 stabala maslina ili oko 2000 hektara maslinika. Iako naše maslinarstvo nakon ulaska u EU čeka jaka konkurencija i ograničena sadnja novih stabala, njega u Europi čeka i svijetla budućnost, tvrde stručnjaci. Europska unija nema kvota za maslinike, odnosno i nakon ulaska Hrvati će moći nastaviti podizati nove nasade, a moći će ostvariti i potpore iz europskih strukturnih fondova.
Na skupu u Marini maslinari su, među ostalim, upoznati s postupkom koji trebaju provesti kako bi došli do ekološke oznake - postupke stručnog nadzora i certificiranja u ekološkoj proizvodnji i pravila prijelaznog periode.
Autor: IRENA DRAGIČEVIĆ
Tagovi
Maslinarstvo Ekološka poljoprivreda Maslinovo ulje Projekt Poticaji
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje