Pretraga tekstova
Ljubo Drinovac iz Iloka odlučio napraviti zaokret
Iločani su oduvijek vjerovali da je vinogradarstvo najbolji biznis za njih. Međutim, posljednje dvije godine većina vinogradara je razoračana proizvodnjom, koja je sve skuplja, a cijene grožđa sve niže. Iločanin Ljubo Drinovac je prije tri godine pokušao više sreće potražiti u voćarstvu. Danas već ima 16 hektara jabučnjaka u kojem su sorte zlatni delišes, jonagold, granny smith, idared i braebum. Iako će voćnjak biti u punom rodu tek iduće godine, Ljubo je zadovoljan urodom koji je dobio godinu dana ranije. U primjereno uređenom, dobro održavanom i zdravom jabučnjaku, koji obrađuje vlastitom suvremenom mehanizacijom i pod stručnom zaštitom, imao je urod od oko 1,5 vagon po hektaru ili ukupno 20 vagona jabuka. Ali zato iduće godine, kad voćnjak bude u punom rodu, ukupan prinos bi trebao biti 500 vagona. Ako tako bude, a nema bojazni da neće, lako je izračunati da je jabučnjak mnogo unosniji od vinograda.
Tržište je Obiteljsko poljoprivrdno gospodarstvo Drinovac našlo u Zagrebu. Prodaju samo na veliko i svaki dan se iz voćnjaka odvozi kupcu i po vagon jabuka. Otkupnom cijenom međutim, kao i kod većine poljoprivrednih proizvoda, nisu zadovoljni. Drže da bi cijena mogla biti veća jer kvalitetnih i svježih jabuka na hrvatskom tržištu je malo. Tvrde da veliku konkurenciju čini uvoz te da u pravilu na tržištu imamo lanjsku jabuku, koju kupujemo iz uvoza kad se prazne hladnjače. Takve se jabuke dobiju jeftinije, ali i prodaju po ne baš nižim cijenama.
Domaći otkupljivači uvijek ucjenjuju domaće voćare i srozavaju cijene opravdavajući to svojim niskim profitima, a zapravo dobro zarađuju na leđima voćara. Vidi se to po njihovom imovnom stanju, posebice po skupim automobilima koje voze. Zato u obitelji Drinovac razmišljaju o vlastitoj proizvodnji voćnih sokova, jer sada za manje kvalitetne jabuke dobiju od proizvođača sokova tek 30 lipa po kilogramu ili samo 30 kuna za 100 kilograma, i to s troškovima prijevoza. U preradi voća moći će otvoriti i novih radnih mjesta, a za vođenje voćnjaka uskoro će zaposliti i diplomiranog agronoma.
Autor: Sulejman SALIHOVIĆ
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 2 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje