Kako gnojiti mlada stabla smokve i zaštititi ih od mraza?

Mlada smokvina stabla treba redovito gnojiti s osnovnim ciljem da brže rastu i razvijaju se. O pravilnoj gnojidbi najviše ovisi brzina porasta i razvoja. 

U prvoj godini se najčešće gnoje pojedinačno. Zona gnojidbe treba biti treba biti puno šira od krošnje zato što je kod smokvinih stabala promjer korijenovog sustava puno veći od promjera krošnje, osobito kod mladih, piše u knjizi "Smokva" grupa autora (B. Bakarić, K. Brzica i Č. Omčikus). 

Gnojidba po godinama

Prve godine, početkom vegetacije, obavlja se prihranjivanje s 0,1 kg uree ili 0,2 kg KAN-a ili pak 0,3 kg NPK 18-9-9 po stablu. Krajem svibnja ili početkom lipnja obavi se još jedno prihranjivanje s istim vrstama i istom količinom gnojiva kao kod prvog. 

Na kraju prve godine uzgoja, u osnovnoj gnojidbi nasada, na kojem je prije sadnje obavljeno rigolanje, gnoji se po jednoj voćki s 0,5 do 0,75 kg s jednim od kompleksnih gnojiva NPK 7-20-30, NPK 6-18-36, NPK 7-14-21, NPK 11-11-16 i NPK 13-10-12. Za mladi nasad smokve, koji je sađen u jame, a nije obavljeno rigolanje, po jednom stablu dodaje se 1 do 1,5 kg istih vrsta NPK gnojiva.

U drugoj godini uzgoja gnojidba se obavlja u isto vrijee i s istim vrstama gnojiva, s tim da se količina poveća za 50 posto. U trećoj je sve isto, ali s dvostrukom količinom iz prve godine, a u četvrtoj i ostalim po cijeloj površini nasada. Vrijeme gnojidbe i vrsta gnojiva iste su kao i kod gnojidbe u rodu, a količina ista ili približna.

Kod prihranjivanja dušikom treba nastojati da se doda veća količina voćkama koje se slabije razvijaju, kako bi im se pospješio razvoj s ciljem ujednačavanja nasada. 

Zaštita od mraza

Smokva je osjetljiva na vrlo niske temperature. Također i na nagle temperaturne promjene nakon početaka vegetacije ako se noćne spuste ispod mrazišta. Najosjetljivije je deblo, što je još izraženije kod mladih stabala. 

Kako uzeti reznicu smokve i ožiliti ju?

Da bi se spriječile omrzline ili mrazopuc, potrebno je obavljati zaštitu debla. To se čini najčešće omotavanjem višeslojnim, poroznim papirom, kukurozovinom, slamom, jutom ili neki drugim biljnim materijalom. 

Plastične folije treba izbjegavati.